Fasada - lice svake kuće

Na svakoj kući, zgradi ili poslovnom objektu, bez obzira na godinu gradnje, prvo uočavamo pročelja. Njihovo stanje, jesu li stara, oronula i derutna ili, pak, svježe obojena i obnovljena, govori nam o održavanju objekta, a samim time i o korisnicima tih građevina. Fasada je lice svake kuće jer ju predstavlja vanjskom svijetu. No, osim te estetske funkcije, bitnija je ona zaštitna, a to je pružanje sigurnosti i ugodnosti korisnicima te zaštita nosive konstrukcije od vanjskih uvjeta i temperaturnih naprezanja, bez obzira na to je li riječ o obiteljskoj kući, stanu u višestambenoj zgradi ili uredu.

Znamo li da se u građevinama bez fasadne izolacije velik dio topline gubi upravo kroz zidove, što dovodi do velike potrošnje energije za grijanje, postajemo svjesni da je termofasada važan dio svakog objekta kojim možemo reducirati potrošnju toplinske energije i oko 60 posto! Kako bismo doznali sve o fasadama, od kojih se materijala rade, njihove razlike, prednosti i mane te koje su vrste namijenjene gradnji određenih objekata, razgovaramo s arhitektima Robertom i Martinom Križnjak iz arhitektonskog studija Križnjak te Ivicom Vlahekom, voditeljem Tehničke službe u tvrtki JUB.

Sa ili bez ventilacije

Kod fasada razlikujemo generalni izgled, vrstu materijala, boju, tehniku kojom su izrađene te kako se svojim cjelokupnim izgledom prilagođavaju okolini u kojoj su smještene. – Prema principu nanošenja fasade, razlikujemo fasadu s ventilacijom ili bez nje. Radi li se fasada bez stražnje ventilacije, žbuka se nanosi na toplinski izoliranu nosivu ploču, usko priljubljenu uza sam zid. Radi li se fasada sa stražnjom ventilacijom, nosivu ploču treba staviti na konstrukciju od letvica, a između zida i same ploče postaviti dodatni izolacijski sloj koji služi kao tampon između ploče i zida te dodatno poboljšava termička svojstva kuće.

Temeljni zahtjev je toplinska izolacija, a česti materijali su mineralna vuna, stiropor, konoplja

Želimo li vrhunsku toplinsku izolaciju, s vanjske ćemo strane provesti toplinski sloj koji će se protezati kroz cijelu dužinu fasade – kažu arhitekti Križnjak. Ivica Vlahek dodaje kako se kod obiteljskih kuća i manjih stambenih objekata najčešće koristi fasada bez ventilacije (kontaktni fasadni sustav) jer je jednostavnija, jeftinija za ugradnju i ne zahtijeva posebno održavanje. Na tržištu se nudi i velik izbor nijansi i materijala za završnu obradu.

– Ventilirani sustavi su skuplji, zahtijevaju izradu posebne potkonstrukcije i često su unikatno projektirani za određeni objekt, što dodatno poskupljuje izvođenje, a i samo održavanje zahtijeva posebnu opremu za čišćenje ili zamjenu pojedinih dijelova. Takvi se fasadni sustavi često koriste na poslovnim zgradana, trgovačkim centrima ili zgradama koje imaju posebne zahtjeve po pitanju protupožarne otpornosti – objašnjava Vlahek.

UV zračenje, prljanje…

Što se tiče vrste izolacije, materijal diktira izbor završnog sloja. Prema toj podjeli razlikujemo više vrsta, primjerice akrilne žbuke, na bazi umjetne smole, koje su teško zapaljive, odbijaju vodu, neškodljive su za okoliš, dobro podnose mehanička oštećenja, termička naprezanja i čišćenje, a na raspolaganju su u velikom broju nijansi, struktura i granulacija. Silikatne žbuke pak, na bazi silikata, pogodne su za sanaciju i renoviranje starijih objekata, a među najznačajnijim svojstvima zasigurno je odlična paropropusnost.

Silikonske žbuke, na bazi silikonske smole, karakterizira odlična vodoodbojnost, dobro podnošenje mehaničkih opterećenja te izuzetna otpornost na nastanak algi i gljivica. Razlikujemo još i silikonsko-silikatne i mineralne žbuke, a sve se one razlikuju po paropropusnosti, vodonepropusnosti, otpornosti na UV zračenje, otpornosti na prljanje i biološko zagađenje te trajnosti. Za toplinsku izolaciju objekata najčešće se koriste toplinski fasadni sustavi s izolacijskim pločama od stiropora, tj. EPS pločama, na koje se mogu nanijeti sve vrste završnih slojeva.

Osim stiropora, investitori biraju mineralnu vunu, koja ograničava izbor završnih slojeva na silikatne i eventualno silikonske, dostupne u ograničenom broju nijansi. U posljednje se vrijeme investitori odlučuju i za ekološku varijantu s izolacijskim pločama od industrijske konoplje. – U novije se vrijeme klasične žbuke sve više zamjenjuju sintetičkim (silikatnim). Još neke od čestih izrada su fasade od kamena, drveta te aluminijskih panela, eternit fasade, fasade od coriana te razni kompozitni materijali. Zapravo, kada govorimo o materijalima za fasade, u današnje vrijeme gotovo da i ne postoji materijal koji se ne može iskoristiti u tu svrhu.

Takozvane Demit fasade (stiropor fasade) najpopularnije su termoizolacijske fasade koje se najčešće koriste kod obiteljskih kuća i stambenih zgrada. Izvedba fasade je jeftinija, brza i osigurava dug vijek fasade te jeftino održavanje. U stanogradnji su još popularne fasade od opeke, dok su aluminijske fasade, u kombinaciji sa staklom, sve češći odabir pri gradnji modernih poslovnih zgrada – kažu arhitekti Robert i Martina Križnjak.

Subvencije Fonda

Dodaju da se ljudi, s obzirom na sve veću ekološku osviještenost, sve češće odlučuju za fasadu od drveta i raznih verzija drvenih obloga. A uz već sve navedene materijale, koriste se i razni moderni materijali poput betonskih prefabrikata tipa “edil leca”, deko kamena, keramike tipa Kerlite, pa i inovativni materijali poput coriana, koji su kombinacije prirodnih materijala i akrilne smole. – Bilo koja verzija fasadne obloge mora ispunjavati temeljni zahtjev, a to je toplinska izolacija.

Bilo da se radi o kontaktnom sustavu, ventiliranoj fasadi s drvenim ili drugim panelima ili staklenoj stijeni, svi ti građevinski elementi moraju zadovoljavati uvjete toplinske izolativnosti koji su definirani koeficijentom toplinske provodljivosti. Što je niži koeficijent toplinske provodljivosti, to pojedini građevinski element ima bolja svojstva toplinske izolacije i time pridonosi ukupnoj energetskoj učinkovitosti samog objekta – kaže Vlahek. Dodaje kako je cijena, naravno, proporcionalna svojstvu izolacije, ali s obzirom na aktualne programe energetske obnove zgrada, subvencionira se putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Foto: Shutterstock

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!