Dva najatraktivnija projekta u Europi

Poput Sunčeva sustava u kojem planeti okružuju najsjajniju zvijezdu, doduše u drastično manjem omjeru, pet zgrada u drugom bečkom okrugu okružuje futuristički objekt koji potpisuje zvijezda međunarodne arhitekture. Riječ je o nedavno otvorenom kampusu Ekonomskog i poslovnog sveučilišta u Beču, najvećem europskom sveučilištu sa 25.000 studenata i 1600 zaposlenih te šest sklopova zgrada koje se prostiru na terenu površine 90.000 četvornih metara. Iako je u fazi planiranja cilj bio osigurati optimalan omjer troškova, arhitekture i vremenskog rasporeda, s naglaskom na zelenu gradnju, održivost i nove tehnologije, a pritom ne zaboraviti na zahtjeve korisnika i funkcionalnost kompleksa koji treba poticati produktivan rad i komunikaciju, kampus je zanimljiviji po tome što su u njegovu razvoju sudjelovali svjetski poznati i priznati arhitekti.

Pouke za Hrvatsku

Svaki kompleks zgrada, naime, dizajnirao je drugi arhitektonski ured. Tako svemirski objekt s početka priče, zapravo Knjižnicu i centar za učenje, koji se nametnuo kao središnja točka kampusa i kojeg okružuje pet sklopova zgrada, potpisuje poznata arhitektica Zaha Hadid. Već na prvi pogled jasno je da je dizajn zgrade u skladu s njezinom estetikom: objekt je sagrađen od staklenih vlakana i armiranog betona, a čine ga zgrada u obliku kocke preko koje se protežu bijele fluidne linije, te masivnog crnog volumena na krovu.

Detalji o ovom projektu, vrijednom pola milijarde eura, moći će se čuti na 10. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, koja se u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje održava 9. i 10. travnja u hotelu Esplanade Zagreb. Ovogodišnja, jubilarna konferencija bavit će se komercijalnim nekretninama, energetikom, infrastrukturom, fondovima EU te zelenom gradnjom i energetskom učinkovitosti. Održat će se 20-ak panela, a iz projekata će se pokušati izvući pouke koje bi se mogle primijeniti u Hrvatskoj. Osim o bečkom kampusu, bit će riječi i o 5,5 milijardi funti vrijednom projektu u Liverpoolu. Znatiželjnima ćemo otkriti nekoliko zanimljivosti o oba projekta.

Raznolikost svijeta

U kampusu WU u bečkom okrugu Leopoldstadt je i EA zgrada s nastavnim odjelima i odjelima za učenje s reflektirajućim pročeljem od stakla i aluminija, koju su projektirali španjolski arhitekti NO.MAD. D3/AD kompleks, u kojem je i administracija sastoji se od dva dijela, a ideja londonskih arhitekata iz CRABstudija bila je istaknuti jednu zgradu fasadom s narančasto-bež linijama i drvenim daskama, koje i štite od sunca. Studenti ekomonije, pak, vrijeme provode u zgradi s geometrijskom fasadom s razigrano osmišljenim prozorima s aluminijskim sklopljivim griljama, što je dizajnirao Estudio Carme Pinós S. L. iz Barcelone.

Bečki arhitekti iz BUSarchitektur ZT GmbH-a osmislili su Nastavni centar s istraživačkim institutima i multifunkcionalnom dvoranom od trošenog čelika, na kojem će s vremenom nastati zaštitna obojena patina, dok je francusko mille-feuille tijesto inspiriralo japanskog arhitekta Hitoshija Abea za kompleks u kojem je i Studentski centar. Prostor površine 55.000 četvornih metara, od ukupno 90.000, javno je dostupan, a zahvaljujući sadržajima, poput kafića i restorana, u kampusu se isprepliće urbana zajednica sa sveučilišnim životom. – Dio koncepta kampusa bio je prikazati raznolikost sveučilišta i, naravno, svijeta. Budući da smo željeli izraziti i naš međunarodni karakter, pokušali smo pobuditi zanimanje svjetskih studija za naš natječaj.

Čini se da smo uspjeli jer su u natječaju sudjelovala 133 arhitekta s pet kontinenata. No, važnije je spomenuti da smo se, budući da se 99 posto projekta financira kroz javne proračune, osjetili dužnima postići što veću ekološku, ekonomsku i socijalnu održivost. Iz perspektive zelene gradnje, naš je cilj bio koristiti etabliranu tehnologiju na inovativan način kako bismo osigurali optimum vrijednosti u smislu održivosti, a da istovremeno ne ugrozimo financijske ciljeve.

Primjerice, realizirali smo najveći sustav geotermalnog grijanja i hlađenja u istočnoj Austriji, i to koristeći podzemnu vodu s dizalicama topline i stropove od aktiviranog betona u svim zgradama. Čak 70 posto energije potrebne za grijanje i hlađenje dobivat će se na taj način – kaže Christoph Sommer, izvršni direktor projekta. A Liverpool Waters? Riječ je o projektu mještovite namjene koji je lani dobio okvirnu dozvolu za prostorno planiranje a sada se dovršavaju detaljni master planovi za pet četvrti. U sklopu objekta, naime, regenerirat će se povijesna lokacija na 60 hektara s dokovima kako bi se stvorila visokokvalitetna četvrt svjetske klase u središtu Liverpoola, a procjenjuje se da će gradnja trajati 30 godina.

Šest godina uvjeravanja

Tvrtka WYG, odgovorna za pripremu i upravljanje procesom podnošenja zahtjeva za planiranje u ime developera, odnosno Peel Holdingsa, šest je godina uvjeravala gradsko vijeće i vladu Ujedinjenog Kraljevstva da će projekt, koji je nekoliko puta u javnosti negativno prozivan zato što se nalazi na lokalitetu svjetske baštine, donijeti pozitivne koristi. Njihovi argumenti bili su otvorenje 17.000 novih radnih mjesta, integracija kulturne baštine s održivom, novom gradnjom: 9000 domova za više od 15.000 stanovnika (uključujući 3600 domova po prostupačnim cijenama) i više od 300.000 četvornih metara visokokvalitetnih uredskih prostora, privlačenje nacionalnih i međunarodnih poslovnih subjekata te povećanje kulturne i turističke ponude grada.

Inozemno ulaganje

– Koncept projekta Liverpool Waters bio je takav da ga je trebalo gledati kao mjerilo održivog urbanog razvoja u srcu gradske jezgre. Premda će se praktični detalji razvijati tijekom 30-godišnjeg razdoblja, oduvijek se predviđalo da objekti budu samodostatni (odnosno da sami proizvode struju) te da se koriste najnovije tehnologije gradnje kako bi se osigurala što veća održivost svakog objekta.

Kompleks će biti usmjeren prema međunarodnim ulaganjima, a neće se oslanjati samo na postojeće poslovne subjekte i ulagatelje iz Ujedinjenog Kraljevstva da bi popunili sagrađene prostore. Ova razlika je važan element, budući da neizravni učinci takvog razvoja mogu imati neželjene učinke na stvaranje nezdravog nadmetanja s drugim regionalnim gradovima u Ujedinjenom Kraljevstvu, ako se ne razmatraju kao cjelina – pojašnjava Graham Olver, glavni operativni direktor tvrtke WYG.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!