Donosimo vam odgovore na česta pitanja o podnom grijanju

Je li podno grijanje skuplje od radijatorskog?

Dio radova koji se pripisuje izradi podnoga grijanja (polaganje toplinske i hidroizolacije estriha, rubna traka, dilatacijske fuge, izrada parne brane i sl.) može se uračunati pod građevinske radove, čime se kalkulacijski troškovi izrade stavljaju u realne okvire.

Je li istina da nije zdravo zbog efekta ‘teških nogu’?

Čovjek je jedino živo biće na Zemlji koje ima uspravno držanje i koje obolijeva od proširenih vena. Brojne studije dokazale su da podno grijanje nije uzrok proširenim venama nego nasljedni faktor (žene obolijevaju 6 puta više od muškaraca), profesije u kojima se dugo stoji, ali malo kreće, prekomjerna tjelesna težina i majčinstvo (trudnice nakon 2. trudnoće češće obolijevaju od žena koje nisu rađale). Dobro postavljeno podno grijanje ima male oscilacije u temperaturi poda u zoni nogu i povoljnije utječe na krvotok od radijatorskog kod kojeg su oscilacije veće. 1

Diže li podno grijanje prašinu u zrak?

Upravo obrnuto! Radijatorsko grijanje radi na principu konvekcije topline uz kružno strujanje zraka kroz prostoriju, što rezultira zagrijavanjem i cirkulacijom prašine iz hladne zone nogu u zrak. Spaljena prašina, koja je lakša od zraka, “lijepi” se na strop ostavljajući ružne sivo-crne tragove iznad radijatora. S podnim grijanjem nema strujanja zraka jer se toplina oslobađa zračenjem, čime prašina ne mijenja strukturu i ne diže se u zrak nego ostaje na početnoj poziciji.

Je li teško regulirati temperaturu podnoga grijanja?

Vrste površinskog grijanja razlikuju se od grijanja radijatorima prije svega po znatno nižim radnim temperaturama i po odavanju temperature isključivo u vidu zračenja, čime omogućavaju djelotvornost ‘efekta samoregulacije’ koji se pozitivno odražava na klimu u grijanoj prostoriji. Efekt samoregulacije je fizička pojava, neovisna o regulacijskim uređajima, gdje se u ovisnosti o promjeni temperature prostorije prema grijaćoj površini mijenja intenzitet toplinskog strujanja: što je viša razlika između temperature prostorije i temperature grijaće površine – više je temperaturno strujanje i obrnuto.

Primjer: Ako se u određenoj prostoriji poveća temperatura zraka zbog prisustva više osoba koje emitiraju određenu količinu energije i temperatura zraka poraste sa 20°C na 23°C, predana snaga podnoga grijanja sa 26°C površinske temperature smanjit će se za 50% jer će se povećati brzina toplinskog strujanja. Na taj način temperatura u prostoriji sama se korigira u ovisnosti o utjecaju faktora smetnje.

Koji su načini ugradnje, prednosti i mane?

Živite u malom stanu i radijatori vam oduzimaju prostor. Vidjeli ste predivnu kutnu garnituru, ali je ne možete staviti u dnevni boravak jer je na tom mjestu radijator… ili ste jednostavno alergičar i smeta vam prašina. U tim slučajevima, ali i brojnim drugim, idealan ste kandidat za podno grijanje. Riječ je o estetskom i komfornom načinu grijanja bez cirkulacije prašine i suhog zraka, zdravstveno prihvatljivijem i ekonomičnijem od radijatorskog.

Građevinski radovi

O prednostima takvog sustava grijanja, postavljanju i razlikama u odnosu na ostale načine grijanja razgovarali smo s Marijem Popovićem iz tvrtke EKO-PULS. – Kao prvo, to je ravnomjerno raspoređivanje temperature u prostoriji, što stvara osjećaj udobnosti. Narodna izreka ‘Hladna glava, a tople noge’ vjerodostojna je samo kad je riječ o podnom grijanju jer je raspodjela topline po vertikali i prostoru najbliža idealnoj – objašnjava Popović.

Dodaje i ostale prednosti: izbjegnuto vrtloženje zraka i podizanje prašine, što je važno za alergičare, podno grijanje kao niskotemperaturni način grijanja energetski je štedljivo i ekološko je u smislu smanjene emisije štetnih plinova, pogotovo u kombinaciji s toplinskim pumpama kao obnovljivim izvorom energije. I kao zadnje, ali ne manje važno, navodi estetiku prostora u kojem nema grijaćih tijela poput radijatora ili ventilokonvektora pa je održavanje praktičnije jer se čišćenjem poda ujedno čisti grijaća površina.

Što se tiče cijene ugradnje, startna investicija pri ugradnji podnoga grijanja ista je ili neznatno veća od troškova izrade radijatorskog, ali je ušteda tijekom ekspoatacije puno veća pa je ukupni omjer povoljniji u korist podnoga grijanja. – Treba napomenuti da se dio radova koji se pripisuje izradi podnoga grijanja (polaganje toplinske i hidroizolacije estriha, rubna traka, dilatacijske fuge, izrada parne brane i sl.) može uračunati pod građevinske radove, čime se kalkulacijski troškovi izrade stavljaju u realne okvire – objašnjava Popović i dodaje da su cijene oko 10eura/m2.

Temperature do 28°C

Ovaj način grijanja, kaže Popović, preporuča se svim tipovima gradnje jer je tehnološki toliko razvijen da je moguće ponuditi razne vrste podnoga grijanja za gotovo sve vrste podloga, pri čemu se osnovni način rada ne mijenja. – Kvalitetno izvedeno podno grijanje upravlja se tzv. kliznom regulacijom koja u ovisnosti o vanjskoj temperaturi i temperaturi prostora precizno kontrolira temperaturu polaznog i povratnog voda, čime je proces grijanja visokoautomatiziran i samostalan – kaže Popović.

Kad je riječ o radu podnog grijanja, za razliku od radijatorskog koji funkcionira na principu konvekcije topline i kružnog strujanja zraka, ono isijava toplinu ravnomjerno cijelom površinom polaganja pa možemo reći da je pod po kojem hodamo jedan veliki, ravnomjerno zagrijan radijator, gdje površinska temperatura ne bi smjela prijeći 28°C.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!