Dobar tuš može učiniti čuda za tijelo i um. Bez obzira na to vraćate li se kući nakon dugog i napornog dana ili tek započinjete jutro, posljednje što želite ugledati pri ulasku u tuš jest sluzava crvena ili ružičasta naslaga koja se pojavila u fugama. Ako ste se već susreli s ovim prizorom, vjerojatno se pitate što je uzrokovalo promjenu boje i, još važnije, kako je ukloniti.
Vrlo je vjerojatno da je riječ o bakteriji Serratia marcescens. Iako se često naziva ružičastom plijesni, zapravo je riječ o bakteriji koja se može razviti ako se tuš ne čisti dovoljno često. Ona uspijeva na masnoćama i mineralima koji se nakupljaju u ostacima sapuna, šampona i drugih proizvoda za njegu. Ako vam je prva reakcija posegnuti za izbjeljivačem, vrijedi zastati. Iako izbjeljivač može pomoći u kontroli bakterije Serratia marcescens, u određenim okolnostima upravo on može pogoršati problem. Srećom, postoji jednako učinkovita, ali sigurnija alternativa koju vjerojatno već imate kod kuće, piše House Digest.
Kada tražite učinkovite načine za održavanje tuša besprijekorno čistim, izbjeljivač se često nameće kao prvi izbor. Međutim, kada je riječ o bakteriji Serratia marcescens, njegova uporaba može imati i neželjene posljedice. Dugotrajna primjena izbjeljivača može oslabiti fugu i oštetiti zaštitno brtvilo koje je štiti od vlage, čime se stvaraju još povoljniji uvjeti za ponovnu pojavu bakterije. Umjesto toga, stručnjaci preporučuju kombinaciju vodikova peroksida i sode bikarbone kao sigurniju, ali vrlo učinkovitu metodu čišćenja.
Nekoliko je ključnih čimbenika koji pogoduju razvoju bakterije Serratia marcescens, a među najvažnijima su vlaga, toplina i loša ventilacija. Tome pridonose i naslage tvrde vode, ostaci sapuna, tjelesne masnoće te mrtve stanice kože. Zato se ova bakterija najčešće pojavljuje upravo na pločicama u tušu, fugama i silikonskim brtvama. Prepoznatljiva je po crvenoj, ružičastoj ili narančastoj boji te sluzavoj teksturi.
Za uklanjanje neugodnih crvenkastih naslaga izbjegavajte izbjeljivač jer, osim što može oštetiti fuge, može nadražiti oči i kožu te biti štetan ako se udiše. Umjesto toga, ulijte 3-postotni vodikov peroksid u bočicu s raspršivačem, a prije početka čišćenja stavite zaštitnu masku i gumene rukavice. Ako su naslage posebno tvrdokorne, najprije zahvaćeno područje premažite pastom od sode bikarbone i vode. Nakon toga poprskajte površinu vodikovim peroksidom i ostavite da djeluje otprilike 20 minuta. Zatim četkom s čvrstim čekinjama temeljito izribajte zahvaćena mjesta, isperite pločice čistom vodom i dobro ih osušite. Po potrebi cijeli postupak ponovite.
Kada je riječ o sprječavanju ponovne pojave bakterije Serratia marcescens, redovito čišćenje, dezinfekcija i brisanje tuša nakon svake upotrebe mogu napraviti veliku razliku. Ako vam je dosta ribanja fuga, uvijek možete razmotriti alternativna rješenja za oblaganje tuša koja se lakše održavaju, poput gipsanih zidova za tuširanje, iako će i u tom slučaju redovito čišćenje ostati neizostavno. Jednako je važno smanjiti razinu vlage u kupaonici. Zato tijekom tuširanja uvijek uključite ventilator, a nakon tuširanja otvorite prozor kako biste poboljšali cirkulaciju zraka. Dodatnu pomoć može pružiti i odvlaživač zraka, osobito u kupaonicama koje nemaju dovoljno prirodne ventilacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....