Analiza potražnje za stambenim prostorom u Hrvatskoj

Dvosoban stan površine 50-ak kvadrata, po mogućnosti s jednom ili dvjema odvojenim spavaćim sobama, na trećem katu stambene zgrade s osiguranim parkirnim mjestom, na mirnoj lokaciji u blizini javnog gradskog prijevoza u Zagrebu, urednog vlasništva, cijene maksimalno do 1250 eura po kvadratu. Opis je to najtraženijeg stana u Hrvatskoj, donosi najnoviji Zanin bilten s aktualnostima na tržištu nekretnina.

U padu od 2007. godine

Uz pregled portfelja nekretnina u državnom vlasništvu i aktivnostima u njihovoj komercijalizaciji, bilten donosi i analizu potražnje za stambenim prostorom u Hrvatskoj s podacima o broju ostvarenih kupoprodaja u proteklim godinama te najave i očekivanja što utječe na tržište. – Podaci Ministarstva financija o broju ostvarenih kupoprodaja nekretnina odnose se samo na transakcije za koje je Porezna uprava utvrdila porez i izdala rješenje, no nedvojbeno upućuju na kontinuitet negativnih trendova. Broj ostvarenih kupoprodaja nekretnina u kontinuiranom je padu od vrhunca ostvarenog 2007. godine, a godišnje stope pada relativno su nestabilne, odnosno kretale su se od 5 do 23 posto – navodi se i dodaje kako je u posljednje tri godine broj ostvarenih kupoprodaja relativno stabilan, no budući da se podaci za te tri godine još uvijek obrađuju, postoji mogućnost da se na kraju obračuna pokažu i prvi blagi pozitivni trendovi. To nam potvrđuju i očekivanja stručnjaka, odnosno agenata u posredovanju nekretninama, koji od druge polovice 2014. godine svjedoče pojačanom prometu.

Stabilnije stope

– U 2014. godini broj ostvarenih kupoprodaja nekretnina u Hrvatskoj iznosio je 71.150. Od ukupnog broja navedenih kupoprodaja oko 40 posto odnosi se na stambene nekretnine. Ukupan broj ostvarenih kupoprodaja stambenih nekretnina u Hrvatskoj iznosio je 28.310. Pad broja kupoprodaja stambenih nekretnina kretao se prema stabilnijim stopama od oko 10 do 18 posto godišnje, a u posljednje tri godine broj kupoprodaja je stabilan, prema podacima koji još nisu konačni – ističe se u biltenu.

Malo je stranaca

Što se tiče potražnje, navodi se da su kupci stanova vrlo različiti i uglavnom kupuju za vlastite potrebe stanovanja. – Gotovo uvijek uz potrebu za kupnjom novog stana imaju postojeću nekretninu koju paralelno nude na tržištu, i često je prodaja te nekretnine uvjet za kupnju nove. U posljednje vrijeme mnogi kupci kupuju stan i kao investiciju, za turističke potrebe dnevnog najma. Kupci su vrlo informativni i često se konzultiraju sa stručnim osobama koje im pomažu pri odabiru stana, a traženi standardi kvalitete gradnje i opremanja stanova svakim su danom sve složeniji i zahtjevniji. Kupci su uglavnom hrvatski državljani, strani državljani još uvijek relativno malo kupuju stanove u Hrvatskoj – navodi se. Općenito govoreći, na tržište stambenog prostora izrazito utječe opća gospodarska situacija, koja je u proteklih nekoliko godina nepovoljna: visoka nezaposlenost, nizak kreditni rejting države, emigracijski trendovi među mlađom radno sposobnom populcijom, općeniti negativni stavovi i nesigurnost.

Naznake oporavka

– Iako postoje blage naznake oporavka: prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, u posljednjem kvartalu 2014. došlo je do porasta BDP-a od 0,4 posto u odnosu na isti kvartal 2013. godine, što je prvi rast BDP-a nakon uzastopnog pada u prethodnih 12 kvartala, no ukupna situacija na tržištu još je pod utjecajem izrazito negativnih pokazatelja – ističe se i dodaje kako je posljedica smanjenje potražnje za stambenim prostorom pa su tražene cijene kontinuirano smanjivane konzervativnijim tempom, dok je u protekloj godini napokon došlo i do znatnijeg pada cijena, pogotovo nekretnina na manje atraktivnijim lokacijama, izvan središta grada, te nekretnina koje su dulje u ponudi na tržištu

Najave i očekivanja

Na potražnju za stambenim prostorom u sljedećih nekoliko godina osobito će se odraziti uvođenje poreza na nekretnine koje se već dulje najavljuje, a izgledno je njegovo uvođenje u 2016. godini; promjena ekonomskih trendova koji će uvjetovati kretanje nezaposlenosti, kupovnu moć, mobilnost zaposlenih i sl.; zatim nastavak disponiranja nekretnina u vlasništvu države i drugih javnih institucija; veća dostupnost nekretnina po nižim cijenama na dražbama u okviru ovršnih i stečajnih postupaka. Također, u Zane biltenu se navodi kako će na potražnju utjecati i kretanje i razvoj situacije na tržištu kapitala, a pritom se misli na odljev dijela kupaca nekretnina koji kupuju u investicijske svrhe na tržištu kapitala u slučaju pojačanja aktivnosti na tom tržištu (privatizacija tvrtki u vlasništvu države, nova ponuda dionica…); zatim eventualna migracija građana u druge gradove i države; te nastavak projekata poticajne stanogradnje od strane države i eventualno uključivanje jedinica lokalne uprave i samouprave u gradnju rezidencijalnog prostora.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!