Pad broja transakcija u Zagrebu zasad nije doveo do značajnije, dugoočekivane korekcije cijena na niže. Štoviše, oglasnik za nekretnine Crozilla.com objavio je podatke za studeni 2023. godine, prema kojima se u metropoli na mjesečnoj razini i dalje bilježi mali rast prosječnih traženih cijena nekretnina.
No, treba naglasiti kako je riječ o traženim vrijednostima koje su, kako često ističu stručnjaci, jedan od glavnih uzroka prenapuhanih cijena na tržištu jer prodavatelji ne oglašavaju svoje nekretnine s realno postavljenim iznosima. Postignute cijene nakon uspješnog pregovaranja često su nižih vrijednosti, a podaci izneseni na nedavnom Forumu poslovanja nekretninama HGK kažu kako razlika između oglašenih i postignutih cijena nekretnina u prosjeku iznosi oko 15 posto. Po kojim se cijenama nekretnine u Zagrebu zaista prodaju i što se točno traži, otkriva nam Diana Perger, čija je agencija za nekretnine Euro-interijeri na temelju internih podataka izradila detaljnu analizu postignutih cijena novogradnje i korištenih nekretnine po zagrebačkim naseljima.
- Rezultati analize pokazuju kako nema nekih ekstrema. U najskuplje dijelove grada spadaju Jarun, Vrbani, Gredice i Knežija, zatim slijedi Medveščak (dio iznad Britanca) i cijeli gornji dio grada sjeverno od Ilice, zatim Trešnjevka sjever (Ljubljanica i centar Trešnjevke u blizini tržnice), zatim Maksimir, pa centar grada, zatim Trnje i Lanište, pa Črnomerec, Stenjevec... Tablica završava s istočnim dijelom grada gdje su stanovi najpovoljniji - komentira Diana Perger.
Krenimo redom. Novogradnja se na Jarunu, Vrbanima, Gredicama i Knežiji plaća oko 5000 eura po kvadratu, dok se cijene korištenih stanova kreću oko 3400 eura po kvadratu. Medveščak je nešto skuplji: novogradnja se prodaje po cijenama od 6000 do 7000 eura po kvadratu, a rabljene nekretnine za 3500 eura po kvadratu.
Centar grada je, pak, specifična priča. Stanovi u novogradnji, poput onih u Ban centru, prodaju se za 8500 eura po kvadratu, a korišteni već od 2000 pa do 4000 eura po kvadratu, ovisno o mikrolokaciji, gdje cijena uvelike ovisi o oštećenjima nakon potresa te stanju same nekretnine.
Prodajna cijena za nove stanove na Ljubljanici i Trešnjevci u blizini iznosi oko 4200 eura po kvadratu, a za rabljene 2900. Nešto je povoljnija novogradnja na Maksimiru, Trnju i Črnomercu, gdje postiže otprilike istu vrijednost, oko 4000 eura po kvadratu, dok rabljene nekretnine postižu različite cijene: na Črnomercu su 3300, na Maksimiru 3000, a na Trnju 2600 eura po kvadratu.
Dubrava je na 3300 eura po kvadratu kad je riječ o novogradnji, odnosno na 2300 eura po kvadratu za korištene nekretnine. Na zapadnom dijelu grada, u Stenjevcu, Gajnicama, Vrapču i Malešnici realizirane su cijene novogradnje oko 3000 eura po kvadratu, a rabljenih nekretnina 2600.
Analizom nisu obuhvaćeni podaci za novogradnju na Laništu i u Sesvetama, za koju nije bilo ulaznih podataka, dok su rabljene nekretnine postizale cijene oko 2600 eura po kvadratu na Laništu, odnosno 2000 u Sesvetama.
A što se najviše traži? Niti tu nema iznenađenja: to su uobičajeno stanovi manje kvadrature.
- Najviše se traže jednosobni stanovi površine oko 40, 50 kvadrata, nakon njih se izuzetno traže manji trosobni stanovi do, recimo, 65 kvadrata, a nakon toga četverosobni stanovi od 80 do 100 kvadrata. Izvan konkurencije su, naravno, male garsonijere kojih gotovo da i nema na tržištu, a kada se i pojave, postižu cijenu daleko veću negoli u ovim obrađenim podacima - napominje Diana Perger.
Dodaje kako je pad prometa očigledan, ali pitanje je radi li se o blagdanskom zatišju, koji je uobičajen u ovo doba godine, ili se radi o trajnijem zastoju na tržištu nekretnina koji će, kako kaže, prisiliti prodavatelje na korekciju cijena.
- Potkraj godine stanovi u novogradnji bili su traženiji od korištenih stanova. Ako se pokaže da se radi o trajnijem zastoju na tržištu, može se očekivati da će prve korekcije cijena morati raditi vlasnici korištenih stanova - ističe Diana Perger.
