Stanovanje u Hrvatskoj postaje sve veći financijski teret, a najnovija analiza priuštivosti pokazuje da stanovnici Zagreba za najam stana i režijske troškove moraju izdvojiti više od polovice medijalne plaće. Ipak, glavni grad više nije na samom vrhu ljestvice najskupljih gradova za podstanare, prema podacima analize Geozofije, Zagreb je prestigao Zadar.
Njezini rezultati pokazuju da je u Zadru za najam stana od 50 četvornih metara i pripadajuće režije potrebno izdvojiti više od 60 posto medijalne plaće, čime je taj grad postao najnepriuštiviji među promatranima u ovoj analizi. Odmah iza njega nalazi se Zagreb, gdje troškovi stanovanja također prelaze 60 posto medijalnih primanja.
Visoki troškovi nisu problem samo najvećih gradova u Hrvatskoj, kako pokazuju dobiveni podaci prostorne analize. U Dubrovniku za stanovanje odlazi 58 posto plaće, u Splitu 57 posto, dok su Opatija, Rovinj, Rijeka i Pula također iznad granice od 50 posto. Analiza upozorava i na rast troškova u zagrebačkom prstenu. Zaprešić je dosegnuo razinu na kojoj za stanovanje odlazi 51 posto medijalne plaće, a Velika Gorica 49 posto.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
Kad se ovi podaci usporede s drugim demografskim brojkama, zabrinjava činjenica da u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zadru, odnosno najskupljim gradovima prema ovoj metrici, živi gotovo trećina stanovništva čitave Hrvatske. To znači da se velik broj građana, osobito mladih, samaca i kućanstava s nižim prihodima od prosječnih, suočava s ozbiljnim opterećenjem kućnog proračuna samo kako bi osigurali osnovni stambeni prostor i platili mjesečne troškove režija.
S druge strane, među najpristupačnijim gradovima su oni u Slavoniji. U većini gradova na istoku Hrvatske troškovi najma i režija ne prelaze 40 posto medijalne plaće. Međutim, u samoj analizi upozorava se da takvu sliku Slavonije treba promatrati i u kontekstu nižih lokalnih plaća od onih u skupljim gradovima i veće stope nezaposlenosti, što su važni faktori koji također utječu na stvarnu priuštivost stanovanja.
Primjerice, u Novoj Gradiški za najam stana od 50 četvornih metara i pripadajuće režije treba izdvojiti tek 20 posto medijalne plaće. Riječ je o gradu koji je pokazao najniži udio troška u ovoj analizi, a slijedi ga Čazma s 24 posto. Ipak, isti se ne mogu "pohvaliti" perspektivnim rastom broja zaposlenih, doseljenih, ili rastom primanja po pojedinom zaposlenom.
Najnovija analiza Jure Taraša, geografa koji je pokrenuo portal Geozofija, temelji se na podacima Ekonomskog instituta o medijalnim najamninama za 2024. godinu te procjeni režijskih troškova za stan od 50 četvornih metara. Kao referenca korištena je nacionalna medijalna plaća koja je krajem 2024. iznosila 1156 eura.
Prema međunarodno prihvaćenim standardima, kako navodi Geozofija, kućanstva za stanovanje ne bi trebala izdvajati više od 30 posto svojih prihoda, dok se u fleksibilnijim definicijama gornjom granicom smatra 40 posto. Sve iznad toga smatra se stambenim preopterećenjem koje može ozbiljno ugroziti životni standard. Hrvatski podaci pokazuju da su brojni gradovi danas daleko iznad tih pragova, a najizraženiji primjer više nije Zagreb, nego Zadar.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....