Sesvete i Dubrava među lokacijama su koje se najviše ističu u pretragama nekretnina u Zagrebu, dok se među konkretnijim kvartovima izdvajaju Knežija, Špansko i Gajnice. Istodobno se pojam novogradnje pojavljuje uz niz lokacija, od Blata, Svete Klare i Odre na jugu grada do Španskog, Gajnica, Knežije i Dubrave.
Pokazala je to najnovija analiza portala Nekretnine.hr za rujan 2026. iz koje se vidi koje se zagrebačke lokacije izdvajaju u pretragama nekretnina, ali i kako se interesi razlikuju između već izgrađenih gradskih kvartova i područja u kojima niču novi stambeni projekti.
Osim lokacija koje se najčešće pojavljuju, njihove pretrage otkrivaju i različite obrasce, od potrage za stanovima u već formiranim gradskim kvartovima do novogradnje, kuća i zemljišta na područjima koja se nastavljaju stambeno razvijati.
Najtraženiji su Sesvete i Dubrava
Sesvete se pojavljuju kao najzastupljeniji naziv lokacije, a odmah iza njih je Dubrava. Za oba područja karakterističan je i širi raspon nekretnina koje se pretražuju, od stanova do kuća, a u Sesvetama i okolnim naseljima pojavljuju se i pretrage povezane sa zemljištima.
Takav raspon nije neočekivan za Sesvete, najveću zagrebačku gradsku četvrt, koja obuhvaća gusto izgrađeno središte, ali i brojne manje urbane i rubne cjeline. Upravo se tijekom 2026. radi i na sveobuhvatnim izmjenama GUP-a Sesveta kojima se planiraju nove prometne veze, javni sadržaji i urbana regeneracija nekadašnjih industrijskih prostora.
I Dubrava objedinjuje različite tipove stanovanja, što se vidi i u pretragama stanova za kupnju i najam, kuća te novogradnje. Istodobno se nastavlja razvoj infrastrukture tog dijela grada, od novih prometnih pravaca na području Gornje Dubrave do planirane nove škole u središnjem dijelu četvrti.
Pojedinačni kvartovi Knežija, Špansko i Gajnice
Kada se gledaju konkretniji nazivi kvartova, posebno se izdvajaju Knežija, Špansko i Gajnice. Za razliku od rubnijih područja grada na kojima se stambene zone tek šire, riječ je o već formiranim zagrebačkim kvartovima, pa je zanimljivo da se i uz njih pojavljuje novogradnja.
To pokazuje da interes za nove stanove nije vezan samo uz dijelove Zagreba u kojima nastaju potpuno nove stambene cjeline. Novi projekti traže se i unutar postojećih kvartova, gdje kupci uz novu nekretninu dobivaju već razvijenu gradsku infrastrukturu i sadržaje.
Posebno se to može vidjeti na zapadu grada. Grad Zagreb za područje Španskog i Stenjevca i sam navodi velik fond novih stanova, zbog čega ondje paralelno ulaže u dodatnu društvenu infrastrukturu poput novih vrtićkih kapaciteta. Uz Knežiju, Špansko i Gajnice, među lokacijama koje se pojavljuju u pretragama nalaze se i Lanište, Borongaj, Dugave i Maksimir, što pokazuje da interes obuhvaća vrlo različite dijelove grada.
Jug Zagreba raste, a s njim i interes za novogradnju
Jedan od zanimljivijih obrazaca vidi se na jugu i jugozapadu Zagreba. Blato, Sveta Klara i Odra među lokacijama su uz koje se izričito pojavljuje novogradnja, što se uklapa u širi razvoj stambenih zona prema južnom rubu grada.
U Blatu se već grade novi stambeni kapaciteti, među kojima i projekt APN-a sa 152 stana, pripadajućim spremištima i parkirnim mjestima. Zato pojava novogradnje među pretragama za Blato prati vidljive promjene na samom terenu.
Sličan smjer razvoja vidi se i u Svetoj Klari. Grad Zagreb ondje planira novo naselje za priuštivo stanovanje, a ranije je najavljena izgradnja oko 100 gradskih stanova za priuštivi najam.
Odra pritom ima nešto drukčiji profil. Uz novogradnju se pojavljuju i kuće i zemljišta, što odgovara području u kojem se nova stambena izgradnja razvija uz postojeće obiteljsko stanovanje. Prostorni planovi za Odru predviđaju različite oblike gradnje, uključujući samostojeće, poluugrađene i kuće u nizu.
Takva kombinacija pokazuje kako se južni dio Zagreba postupno mijenja: ondje se još uvijek može tražiti zemljište ili kuća, ali istodobno raste i ponuda novih stanova.
Novogradnja nije rezervirana samo za rub grada
Iako se nova stambena izgradnja posebno vidi u Blatu, Svetoj Klari i Odri, pretrage pokazuju da se novogradnja traži i u Dubravi, Knežiji, Španskom i Gajnicama. Time se izdvajaju dva različita obrasca. Na južnom rubu Zagreba novogradnja prati širenje stambenih zona, dok se u već razvijenim kvartovima novi projekti pojavljuju unutar postojećeg urbanog tkiva.
‘Za stan u Zagrebu daje 1100 eura mjesečno i ne želi ga kupiti: Objasnio je zašto mu se to isplati‘
„Zagreb nema samo jedan obrazac potražnje. U nekim dijelovima grada korisnici traže stan u već izgrađenom i dobro poznatom kvartu, dok se drugdje interes sve više veže uz novu stambenu izgradnju. Vidimo i područja poput Sesveta, gdje se istodobno pretražuju stanovi, kuće i zemljišta. Upravo zato mikrolokacija i tip nekretnine imaju sve veću ulogu u načinu na koji korisnici sužavaju svoju potragu” ističe Mladen Matijević, regionalni direktor portala Nekretnine.hr.
Različiti dijelovi grada, različiti tipovi potrage
Uz istaknutije lokacije, u pretragama se pojavljuju i Brezovica, Odra, Lanište, Borongaj, Sveta Klara, Dugave i Maksimir. Zajedno pokazuju koliko se zagrebačko tržište razlikuje od područja do područja, od gusto izgrađenih gradskih kvartova do naselja u kojima još postoji prostor za novu stambenu izgradnju.
Umjesto jednog dominantnog obrasca, pretrage tako otkrivaju različite potrebe, stan u etabliranom kvartu, novogradnju u novoj stambenoj zoni ili kuću i zemljište na rubnijem dijelu grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....