INTENZIVNI RAZVOJ

Nekretninski bum u jednoj hrvatskoj regiji: Od kuća koje se prodaju za ‘siću‘ do stanova za 2700 eura po m2; Dolaze čak i kupci iz Amerike

 Zeljko Hajdinjak/Cropix
Prema pisanju lokalnih medija, u Koprivnici se trenutačno gradi stotinjak stanova

Dok su najskuplje stambene nekretnine uglavnom u priobalnim, najčešće turistički vrlo atraktivnim destinacijama i, očekivano, u glavnom gradu, one najpovoljnije mogu se pronaći u istočnom i sjeveroistočnom dijelu Hrvatske. Višegodišnji podaci su pokazali kako su obiteljske kuće na području Koprivničko-križevačke županije među najjeftinijima u Hrvatskoj, a mnoge od njih, pod ovrhom, prodaju se na javnim dražbama putem Financijske agencije.

Tako su se mediji nedavno raspisali o kući površine 129 kvadrata s pripadajućom oranicom, šumom, vrtom i pašnjakom u Kalniku kod Križevaca koja se nudila s početnom cijenom od tek 892 eura, dok se kuća s dvorom, vrtom i oranicom u mjestu Duga Rijeka u općini Rasinja kod Koprivnice prodavala po početnoj cijeni od 532,12 eura.

Međutim, podravski su gradovi, među kojima Koprivnica prednjači kao pametni, zeleni grad bez prireza s inkubatorom kreativnih industrija i mjerama za održivi razvoj, proglašen ujedno i jednim od najboljih europskih gradova po kvaliteti života, stvorili imidž poželjne lokacije za stanovanje. To se, pak, odražava i na tamošnje tržište nekretnina, koje je vrlo aktivno te se ne nazire kraj rasta cijena. Prema pisanju lokalnih medija, u Koprivnici se trenutačno gradi stotinjak stanova, a unatoč cijeni koja se u novogradnji penje i do 2700 eura po kvadratu, ponuda je i dalje nedovoljna u odnosu na potražnju.

O svemu tome razgovarali smo sa Željkom Dolenec Čižmešijom iz koprivničke podružnice agencije za nekretnine RE/MAX, koja je istaknula kako povećana potražnja ne iznenađuje s obzirom na to da se Koprivnica intenzivno razvija: uređuju se trgovi, ulaže se u infrastrukturu, grade se vrtići i stambene zgrade...

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

- Razloga za veliku potražnju stanova ima mnogo: dio staračkih domaćinstava po selima traži način da dođu bliže gradskoj infrastrukturi, mlađa populacija teži manjoj količini kvadrata, po mogućnosti bez dodatnih obveza za održavanje okoliša, a dio onih koji su otišli raditi izvan Hrvatske želi imati neku lokaciju na koju se mogu vratiti po povratku, a u međuvremenu često računaju s mogućnošću zarade od najma. Tu su i oni koji jednostavno traže investicijsku nišu, za što su stanovi pogodniji od kuća, koje ipak traže više održavanja, kao i oni koji se iz skupljih gradova povlače u manje, jeftinije i pogodnije za život - pojašnjava Željka Dolenec Čižmešija.

Međutim, ponuda stanova je mala, naročito onih od 40 do 50 kvadrata, koji su najtraženiji.

- Često nam se dogodi da stanove tih veličina prodamo i prije nego što budu objavljeni na javnim stranicama, dovoljno je da kontaktiramo kupce iz naše baze koji potražuju nekretninu - kaže dodajući da se u narednoj godini ne očekuje pad cijena, ali se primjećuje produljenje roka od pregleda do odluke o kupnji i realizaciji, vrlo vjerojatno zbog težih uvjeta oko kreditiranja.

Što se tiče potražnje za kućama, velika je razlika govori li se o onima u većim mjestima, kao što su Koprivnica, Križevci i Đurđevac, ili pak ruralnim područjima.

- Ako su starije kuće manje površine, a lokacija unutar grada, još je isplativa renovacija. No kod velikih dvokatnica i trokatnica nastaje problem jer renovacija nije isplativa, a troškovi rušenja i izgradnje nove nekretnine još manje. Izvan grada, u prigradskim naseljima, moguće je useljive nekretnine dobiti i po cijeni do 40 tisuća eura. No čim se uđe u grad cijene su višestruko veće. Sam centar je na 200 do 250 tisuća eura. Ovakva razlika je svakako očekivana. Zapravo je čudniji onaj dio s niskim cijenama u selima gdje su cijene niže jednostavno zato što nitko tamo ne želi živjeti, a ne nužno zbog lošeg stanja nekretnine - ističe.

image
Zeljko Hajdinjak/Cropix

Ono što nije realno, dodaje, jest udio lokacije u cijeni: često prodavatelji za stare i ruševne kuće u centru samo zbog lokacije očekuju nerealne iznose nadajući se da će neki investitor pronaći interes u lokaciji.

- Puno veći problem s tržištem kuća je veliki broj njih bez adekvatne dokumentacije: ako nekretnina nema uporabnu dozvolu, što je daleko češće kod kuća nego kod stanova, nije ju moguće kupiti na kredit. Istovremeno, oni koji si mogu priuštiti kupnju nekretnine bez kredita višestruko snižavaju cijenu takvih nekretnina u pregovorima, budući da je jasno kako će imati dodatne troškove u naknadnoj legalizaciji ili rušenju i gradnji novog objekta - kaže dodajući da pomanjkanje dokumentacije s jedne strane smanjuje cijene kuća, a s druge strane dio kupaca gura u kupnju stanova, kod kojih je dokumentacija većinom uredna.

Ipak, posljednjih se mjeseci primjećuje povećana potražnja za kućama, čak i onima koje je potrebno uređivati.

- Dio kupaca je u prošlim vremenima zazirao od uređenja ili gradnje, što zbog neizvjesnosti oko cijene materijala, što zbog nedostupnosti radnika, što zbog silnog stresa oko svih potrebnih radova koji prate ovakve projekte. No sada ipak imamo povećanu potražnju jer se za uloženi novac ipak dobije više životnog prostora. Uz pametno planiranje radova te određena odricanja, na kraju se dobiva viši životni standard te jedan dio kupaca ipak razmišlja u tom smjeru. Svakako je još uvijek veliki broj i onih koji bi se rado uselili u nešto gotovo i izbjegli svaki stres oko dodatnih radova - kaže Željka Dolenec Čižmešija.

Kupci su u najvećem broju domaći - lokalno stanovništvo i građani koji se preseljavaju iz drugih gradova, ali i oni koji žive i rade u inozemstvu. Zanimljivo, doseljavaju se i stranci, većim dijelom iz EU, no bilo je čak i kupaca iz SAD-a.

- Fascinantno je da se stranci odlučuju za kupnju nekretnine a da zapravo ne govore niti riječ hrvatskog jezika. Pristup kupnji nekretnina i sam pojam udaljenosti kod takvih je kupaca potpuno različit: dok se domaći kupci fokusiraju na centar i što veću pješačku blizinu svim sadržajima, stranci često biraju neke pozicije izvan grada, u manjim selima. Za strance je udaljenost do 30 kilometara od nekakve infrastrukture prihvatljiva blizina te se oni ne sekiraju što će u trgovinu morati vozilom - kaže.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 23:54