GOLEMA POTRAŽNJA

Gradilište u predgrađu Zagreba, niče 500 stanova, cijene idu i do 2700 eura: ‘Nekad smo bili spavaonica, a danas smo puni života!‘

Najveće je gradilište u Ulici Alojzija Stepinca

 Darko Tomas/Cropix
Projekti započeti prije koju godinu rasprodani su u temeljima, no sad investitorima ostaje pokoja stambena jedinica neprodana, pa su se i cijene stabilizirale

Vlatko Lneniček od rođenja živi u Zaprešiću. Život u svom gradu opisuje ugodnim, lišenim gužve i stresa, s puno zelenila te svim bitnim sadržajima dostupnim na udaljenosti od 400 do 500 metara. Ističe i dobru prometnu povezanost s glavnim gradom: za 25 minuta vlakom stiže se do Glavnog kolodvora, tu je i obilaznica, dok s autoceste postoje dva ulaza u grad, što rasterećuje prometnu gužvu. Doduše, u špici je nemoguće izbjeći prometni čep, tada je i četverotračna cesta na ulazu u grad zagušena jer ona kroz centar vodi i do okolnih mjesta, prema Brdovcu. No unatoč tomu, ističe visoku kvalitetu života, čemu u prilog govori i velika potražnja za tamošnjim nekretninama.

- Uvijek se za Zaprešić govorilo da je spavaonica, ali danas je to grad pun sadržaja, zahvaljujući Turističkoj zajednici stalno se nešto događa, bez obzira na godišnje doba. Zaprešić je donedavno bio grad pretežno obiteljskih kuća, no dosta se razvio u posljednjih pet do deset godina. Najveća je prednost što imate sve na jednome mjestu. Kad izađete iz zgrade odmah ste u parku, imate dječja igrališta, puno je šetnica oko grada, možete se nakon posla provozati i bicikom... Ta kvaliteta života puno je bolja i ljepša nego u nekom velikom gradu, tako da je vrlo poželjan među mladim obiteljima koje se doseljavaju iz Zagreba i drugih gradova - kaže Vlatko Lneniček, ujedno i direktor agencije za posredovanju u prometu nekretnina Prima nekretnine iz Zagreba.

image

Vlatko Lneniček

Prima nekretnine

Ističe da je potražnja u Zaprešiću i dalje veća od ponude stambenih nekretnina, i to unatoč sve intenzivnijoj gradnji novih višestambenih zgrada. Čak i kraćom šetnjom kroz Zaprešić, u što smo se i sami uvjerili, stječe se dojam kao da se grad pretvorio u jedno veliko gradilište. Osim radova na obnovi zgrada teško oštećenih u petrinjskom potresu u starom centru, uglavnom oko Ulice Palve Lončara, gotovo na svakih nekoliko koraka, pa i među obiteljskim kućama, niču nove zgrade za koje građani nerijetko ističu da se nikako ne uklapaju u postojeću stanogradnju, a da neke od njih djeluju čak i kao "stambeni mastodonti".

image

Novosagrađena zgrada na križanju ulica Nova i Klaka

DARKO TOMAS /CROPIX

Građevinski "bum" u Zaprešiću nije pretjerana novost, on traje unazad tri godine, a prema podacima Gradske uprave, trenutačno se gradi desetak stambenih zgrada s 500-tinjak stanova, a uskoro će se početi graditi još pet zgrada. Osim toga, napominju, nekoliko je potencijalnih investitora iskazalo interes za gradnju višestambenih objekata i u ruralnim naseljima koja pripadaju Zaprešiću.

image

Novogradnja u Ulica Pavla Lončara

Darko Tomas/Cropix

U ovom se trenutku najviše gradi oko centra: prilično je veliko zdanje u Ulici kardinala Alojzija Stepinca, otvorena su gradilišta i u blizini Plodina u Ulici Ante Starčevića, gdje su dvije novogradnje pred useljenjem, dok je 100 metara niže još jedna zgrada u izgradnji. Iza Doma zdravlja, u Ulici Pavla Lončara, napravljen je cijeli novi blok u koji su se kupci počeli useljavati u proljeće ove godine. Nasuprot njega u izgradnji su dvije nove zgrade. Kod Poglavarstva, na križanju Nove i Ulice Klake, također je novogradnja, a gradi se i novi blok u Lužničkoj.

image

Gradilište u Luzničkoj ulici

DARKO TOMAS /CROPIX

- Da, neke su zgrade između obiteljskih kuća, što će možda zahtijevati nova prometna rješenja zbog novog broja stanara i automobila, no ima i investitora koji vode računa o tome te kupuju livade na kojima grade cijele nove stambene blokove. Još prije godinu i pol dana, uslijed građevinskog buma, cijene u novogradnji kretale su se između 2000 i 2300 eura po kvadratu, a sada između 2500 do 2700 eura po kvadratu. No, ne rastu više istim tempom. Stanovi u zgradama koje su se počele graditi prije par godina rasprodani su praktički u temeljima, te su zgrade useljene ili su pred useljenjem, a sada investitorima ipak ostane pokoja stambena jedinica pa su se i cijene malo stabilizirale. Digla se i cijena stanova u starogradnji, ona je otprilike na 2000 eura po kvadratu, posebice u cjenjenijim dijelovima grada poput Gajeve ulice gdje ima dosta starogradnje. Tu su zgrade iz osamdesetih godina, a tražene su jer su dječji vrtić, osnovna škola i dom zdravlja na 50-ak metara udaljenosti - govori Lneniček.

image

Zgrada u završnoj fazi u Ulici Ante Starčevića

Darko Tomas/Cropix
image

Novogradnja u Ulici Ante Starčevića

Darko Tomas/Cropix

Međutim, iako je prisutan trend povećane potražnje za stanovima, kupci, uglavnom mlade obitelji, zapravo najviše traže obiteljske kuće.

- Novi dio grada koji je nastao osamdesetih godina, oko Inkerova stadiona, čine kuće u nizu, u tim dijelovima je velika potražnja jer to žele mlade obitelji; kuću površine od 100 do 150 kvadrata s dobrim komadom dvorišta od 50 do 100 kvadrata, s vrtom i parkingom. Takve kuće pružaju komfor, a ne predstavljaju preveliki trošak što se tiče njihova održavanja, za razliku od samostojećih kuća. Takvih kuća ima puno, ali se rijetko nađu na tržištu, tako da su njihove cijene otišle i do 250.000 eura - kaže.

Najpoznatije, najtraženije i najcjenjenije je, pak, naselje s Marles montažnim kućama u nizu od 90-ak kvadrata kod Ulice Mirka Bogovića. Naselje je građeno krajem sedamdesetih, a te su kuće još rjeđe u ponudi. Njihove zadnje kupoprodajne cijene, kaže naš sugovornik, kretale su se između 150 i 180 tisuća eura. No, traže se i klasične zidane kuće u nizu oko Ulice Antuna Mihanovića, južnije od OŠ Ljudevita Gaja, gdje je i jedan manji dom zdravlja.

image

Marles montažne kuće u nizu u Ulici Mirka Bogovića, građene krajem sedamdesetih, najtraženije su i najcjenjenije

Darko Tomas/Cropix

- Cijeli je grad dobro raspoređen, gdje god krenete imate školu i vrtić na udaljenosti od 400 - 500 metara. Sam kapacitet škola i vrtića je na knap, po meni nedostaje još jedna osnovna škola i možda još jedan dječji vrtić. Iako je otvoren novi područni objekt dječjeg vrtića, čuli smo da se 100-tinjak djece ove godine nije uspjelo upisati - kaže Lneniček.

image

Traže se i klasične zidane kuće u nizu oko Ulice Antuna Mihanovića

Darko Tomas/Cropix

Grad Zaprešić, prema posljednjem Popisu stanovništva, broji 24.186 stanovnika, no s obzirom na značajnu stambenu izgradnju, očekuje se da će do porasta doći.

image

Market centar preko puta trznice u Tržnoj ulici

Darko Tomas/Cropix

- Čini se da je u posljednje vrijeme doseljavanje u gradove i općine zagrebačkog prstena općenito postao trend, a kada je riječ o samom Zaprešiću, svakako ima brojne prednosti. Blizinom hrvatske metropole, odličnim geoprometnim položajem s cestovnim i željezničkim smjerovima prema zapadnoj i srednjoj Europi te kontinuiranim ulaganjima u komunalnu i prometnu infrastrukturu, zdravstveni nadstandard, sport, kulturu, obrazovanje i razvoj gospodarstva, u Zaprešiću su ostvarene sve pretpostavke potrebne za kvalitetno i ugodno življenje. Sa Zagrebom je pak izvrsno povezan javnim prijevozom, HŽ-om i ZET-om - kaže Ružica Žarko iz Ureda gradonačelnika Grada Zaprešića.

Ulaže se u inftastrukturu, vrtiće...

Dijelovi Zaprešića još nemaju izgrađen sustav odvodnje, no iz Grada ističu kako je u završnoj fazi najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada, ali i jedan od najvećih projekata vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj: projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić vrijedan 103 milijuna eura, čijom će se provedbom priključenost stanovništva na javne kanalizacijske sustave povećati na 91% te omogućiti treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Najavljen je i skori nastavak izgradnje južne obilaznice, a sljedeće se godine očekuje ishođenje lokacijske dozvole i za gradnju županijske ceste Bestovje - most na Savi - Zaprešić. Također, uređuje se i područni objekt dječjeg vrtića na Trgu mladosti, pri završetku je i objekt Društvenog doma u Jablanovcu, također s vrtićkim kapacitetom, a u prijedlogu proračuna za 2025. predviđena su sredstva za projektiranje još jednog vrtića. Sve to, smatraju, podići će standard i kvalitetu života te dodatno privući nove stanovnike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 18:04