Unatoč kriznom razdoblju potražnja povećena: Stopa povrata za prostore A klase nije zanemariva

Unatoč kriznom razdoblju koje traje više od godinu, potražnja na tržištu za uredskim prostorima u Zagrebu je stabilna i tržište funkcionira. Smanjena je potražnja za uredskim prostorima u centru, ali je povećana za prostorima u širem centru. Ponuda se svodi na postojeće zgrade koje su dobro popunjene, i na vrlo ograničen broj novih projekata.

- Cijene su stabilne, zakupnina za prostore A klase je oko 14, 15 eura za kvadrat mjesečno uvećano za PDV, a stariji prostori B klase postižu 8 do 10 eura za kvadrat za mjesec. Stopa povrata za prvoklasne prostore je oko 7,5 posto - kaže Tomislav Gregurić, direktor agencije Renova. Vezano uz lokacije, trend popularnosti ureda u centru iz 2018. i 2019. godine zamijenio je trend selidbe u sigurnije, novije zgrade u novijim dijelovima Zagreba.

Renova nekretnine

Cijene ne padaju

Postoji i interes investitora za daljnja ulaganja u sektor ureda, međunarodnih investitora i domaćih developera. Dobar primjer za to je gradnja modernog kompleksa miješane namjene na rubu Zagreba - City Island u Buzinu. - Mogli bismo čak reći da je interes investitora veći od trenutačne ponude - dodaje T. Gregurić.

No, to se uglavnom odnosi samo na Zagreb koji ima pravo tržište uredskih prostora, a ostali hrvatski gradovi nude malo prostora A klase. Split, Rijeka i Osijek bilježe potražnju, ali i kroničan nedostatak adekvatnih radnih prostora te Gregurić smatra da će se i u tim gradovima razvijati tržišta čim gospodarski trenutak ohrabri takve investicije. - Skrenuo bih pozornost na pokretanje mnogih IT startupova koji će postupno stvoriti lokalnu potražnju širom Hrvatske. U doba interneta ne morate sjediti u Silicijskoj dolini da biste programirali, vidimo da i Vodnjan može biti lokacija globalno uspješne IT kompanije - kaže.

City Island

Na uredskom tržištu u Zagrebu nedostaje ureda B+ klase, modernih ureda na sekundarnim lokacijama koji će ponuditi komfor A klase u nižem cjenovnom razredu. Nakon prvog potresa lani većina zgrada i uredskih prostora u centru Zagreba oštećena je i mnogi objekti dobili su žute ili crvene oznake, što je za posljedicu imalo pravi egzodus - ministarstva, agencije, privatne i državne tvrtke, male i velike tvrtke, predstavništva i odvjetnici, svi su odjednom tražili prostor u širem centru u novijim zgradama. Već krajem proljeća 2020. zabilježena je povećana potražnja za uredima i mnogi su do jeseni 2020. pronašli novi smještaj, sada u novijim zgradama koje su građene u skladu s modernim protupotresnim standardima.

- U lipnju 2020. postaje jasno da je potražnja velika i cijene ne padaju. Sljedeće šestomjesečno razdoblje, od rujna 2020. do ožujka 2021., potvrdilo je da je potražnja kontinuirana, a posljednjih mjeseci bilježimo čak i njezin rast. Većina modernih poslovnih zgrada popunjena je ili gotovo popunjena, prosječna stopa nepopunjenosti je oko 5 posto - navodi Gregurić.

Tomislav Gregurić

Renova nekretnine

Nove funkcije

Globalno gledajući, kaže, u novim okolnostima cijelo društvo prošlo je ubrzani tečaj online rada i nakon početne blokade, privatne tvrtke profunkcionirale prema modelu rada na daljinu. - Globalne međunarodne tvrtke odabrale su svoj način rada i u mnogim uredskim djelatnostima slijedi hibridni, miješani način rada, dijelom od kuće, a dijelom u uredu. To ne znači da će uredi nestati, nego da će se prilagoditi novim funkcijama. Ured će služiti ne samo kao funkcionalna i tehnološka platforma u kojoj ljudi rade, nego će postati i mjesto susreta, druženja, građenja identiteta tvrtke i povezanosti među kolegama - smatra.

Sljedeća posljedica pandemije je povećanje potražnje za fleksibilnim uredskim rješenjima, uredima koje možete zakupiti na bilo koji rok, u bilo kojoj količini i bilo kojoj razini opremljenosti. Oni su u pravilu mnogo skuplji od klasičnih uredskih prostora namijenjenih normalnom dugoročnom zakupu, ali tvrtkama ostavljaju slobodu trenutačnog povećavanja ili smanjivanja zakupljenih kapaciteta ovisno o njihovim potrebama. Također, dodaje, na veliko iznenađenje hrvatske javnosti reorganizirale su se i državne institucije i komunalne tvrtke koje su danas mnogo liberalnije u prihvaćanju digitalnih dokumenata i nude mnogo učinkovitije online usluge nego prije.