rock’n’roll na tržištu

Tržište je napokon živnulo, a pomodna Hrvatska uvodi porez!

13. međunarodna konferencija o razvoju nekretnina

Ukinuta porezna olakšica pri kupnji prve nekretnine, smanjenja stopa oporezivanja prilikom kupnje nekretnine, subvencije stambenih kredita, izmjene i dopune Zakona o gradnji, uvođenje poreza na nekretnine umjesto dosadašnje komunalne naknade te uvođenje građevinske rente i doprinosa za građenje komunalne infrastrukture umjesto komunalnog doprinosa. Sve su to, između ostalog, novosti koje se već primjenjuju ili se počinju primjenjivati od iduće godine, a imaju direktan utjecaj na tržište nekretnina.

ROCK’N’ROLL

- To je kao rock’n’roll na tržištu, taman kad smo došli u opuštajuću fazu - slikovito je rekao Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama na 13. međunarodnoj godišnjoj konferenciji o razvoju nekretnina u Esplanade hotelu u Zagrebu, komentirajući kako je lani, prvi put od 2008. godine, zaustavljen pad broja transakcija nekretnina, a tržište je napokon živnulo.

Tako je na pojedinim mikrolokacijama došlo do rasta cijena novogradnje, što je rezultiralo i malim porastom cijena starogradnje, ali tek na određenim lokacijama. Također, zaustavljen je pad plasiranih stambenih kredita, a sve je više i novih projekata. Ipak, stručnjaci okupljeni na konferenciji u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje, istaknuli su kako na tržištu nedostaju projekti za građane srednjeg staleža, a pozvali su i investitore da prije svakog projekta naprave dobar plan, ispitaju tržište i konzultiraju se sa strukom.

Komentirajući skorašnje subvencioniranje stambenih kredita, istaknuli su da je to neadekvatna zamjena za ukidanje porezne olakšice pri kupnji nekretnine, koja je usput usporila tržište jer su brojni kupci odlučili pričekati subvencije, a upitno je hoće li ih dobiti. Nezaobilazan je bio i komentar na porez na nekretnine za kojeg smatraju da se u ovakvom obliku, u trenutnoj gospodarskoj situaciji i na ovakvom tržištu nekretnina ne bi trebao uvoditi, naročito zato što će jedinice lokalne samouprave prihod od tog poreza moći trošiti kako god žele, dok se dosadašnja komunalna naknada koristila isključivo namjenski.

Drugi razlog za neopravdanost poreza je nesređeno stanje zemljišnih knjiga i neusklađen katastar, a moglo se i čuti da je jedinicama lokalne samouprave dano previše slobode pri odlučivanju o vrijednosti boda i koeficijentima za izračun porezne osnovice.

U agencijama za nekretnine smatraju da to gradovima i općinama ostavlja prostor za manipulaciju i podizanje poreza iz godine u godinu, ovisno o tome koliki im je proračunski manjak. Naime, visina poreza na nekretnine ovisit će o kvadraturi, zoni, namjeni, starosti i stanju nekretnine. Tako bi za novije i preuređene nekretnine ili one luksuznije porez trebao biti veći, ali koliko će on iznositi još se ne zna jer će vrijednost pojedinih bodova i koeficijenata određivati lokalne vlasti.

LOŠA KOMUNIKACIJA

Profesor Josip Tica s Ekonomskog fakulteta, pak, smatra da nitko od gradskih, županijskih ili parlamentarnih zastupnika neće dići ruku za previsoku poreznu stopu jer bi to značilo konsekvence na izborima.

- Donosimo porez jer ga drugi imaju, Hrvatska zapravo želi biti pomodna u fiskalnom smislu. Ali, nejasno je s kojim ga ciljem donosimo. Najvažnija je funkcija poreza da se izbjegne porezna invazija u oporezivanju poreznog dohotka od iznajmljivanja, jer je u zemlji kao što je Hrvatska nemoguće identificirati sve koji zarađuju od rente - rekao je Tica i dodao kako nije važno kako će se porez zvati, nego ima li demokratske kontrole nad odlukama o njegovoj stopi i koliko će ona iznositi te ispunjava li ekonomske ciljeve.

Prema agencijama, trebao se limitirati ukupan iznos mogućeg godišnjeg iznosa poreza u odnosu na vrijednost nekretnine, ili uvesti porez na cjelokupnu imovinu.

Kada su u pitanju građevinska renta i doprinos za građenje komunalne infrastrukture, Tica je pojasnio kako je došlo do katastrofalno iskomunicirane odluke prema javnosti, ali je koncept jasan: ako se gradi u centru grada gdje postoji infrastruktura porezno je opterećenje manje, a ako se gradi “u pustinji” doprinos je nešto veći.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. studeni 2024 00:30