Staro seosko imanje u Zadru, danas na širem području naselja Arbanasi, s velikim vrtom sa stablima maraske, masline i vinove loze te dvama objektima koja su se nekada koristila kao ostava, alatnica i prostor za dnevni odmor tijekom obrađivanja zemlje, uz gusternu za njezino navodnjavanje, godinama je zapušteno prkosilo vremenu i okolnoj gradnji. Kako se grad, naime, s vremenom širio, vlasnici su napustili zemlju, a objekti su obrasli u zelenilo koje je poprimilo obrise oaze usred urbanog tkanja, između kolodvora i Arbanasa.
Dotrajali krovovi
- Objekti nisu korišteni od 1987. godine, a zemljište je bilo na prodaju. S obzirom na to da se nije našao kupac, zemlju smo otkupili od rodbine s namjerom da objekte preuredimo za najam - govore nam nasljednici imanja, Dunja i Erwin Džaferagić, koji su za projekt rekonstrukcije objekata angažirali arhitekta Lovru Batkovića iz Voluta Studio Projekta, dok je unutarnje uređenje povjereno arhitektici Ivani Mandić Bukulin.
Arhitekt Batković ističe da ga je odmah privukao zanimljiv međuodnos objekata: jedan je nizak i izdužen u obliku slova "L", dok je drugi, viši i širi, okomito pozicioniran na njega, a nalaze se na zemljištu površine 650 četvornih metara koje je prvo trebalo raskrčiti.
- Zatečeni objekti bili su u lošem stanju, pogotovo onaj izduženi, te je bilo potrebno sve temeljito obnoviti. Na oba objekta dotrajali su krovovi zamijenjeni novima, pri čemu su se povisili vijenci za, po pravilniku dopuštenih, 60 centimetara. Najvažniji građevinski zahvat bio je konsolidiranje postojećih zidova sistemom vertikalnih i horizontalnih serklaža. Ojačan je temeljni sloj i riješena je hidroizolacija. Izvedena je temeljna dijafragma s vanjske strane i probojima pri dnu zidova spojena s nešto jačom donjom betonskom podlogom. Ukruta gotovo 14 metara dugačkog, vanjskog zida izduženog prostora, "L" objekta, riješena je na mjestu promjene tlocrta, koristeći tlocrtno ortogonalni zid - pojašnjava arhitekt Batković. Dodaje da su vanjski zidovi, gdje je bilo potrebno, obloženi kamenom, a termoizolacija postavljena između kamena i unutrašnjeg zida kako bi se zadovoljili današnji standardi energetske učinkovitosti. U prizemnici "L" oblika dvije su spavaće sobe, svaka u ekstremu geometrijskog oblika objekta. Do jedne spavaće sobe nalazi se kupaonica, a oslobođeni prostor, koji je rezultirao ovakvim konceptom, popunjen je boravišnom zonom: kuhinjom, blagovaonicom i dnevnim boravkom s izlaskom na vanjski trijem.
Zadani gabariti
Kuća sa stambenim potkrovljem podijeljena je na boravišni trakt u prizemlju te spavaći s roditeljskom i dječjom sobom u potkrovlju.
- Najkompliciranije je bilo "izvući" funkcionalan prostor u zadanim gabaritima. Kroz rekonstrukciju se nastojao sačuvati identitet mjesta, a istovremeno izvesti prostor koji zadovoljava potrebe suvremenog života s naglaskom na odmor. Od arhitektonskih rješenja bih, s obzirom na reduciranu visinu i borbu s centimetrima, izdvojio poluspiralne stepenice s kojima se u potkrovlje stiže u istu točku iz koje se krenulo u prizemlju, čime penjanje prati nagib krova, odnosno oslobađa visinu. Također, pozicioniranjem namještaja u zonama luminala izbjegnute su kritične točke i omogućen je pristup krevetima - pojašnjava.
Konstrukcijski materijali ujedno su glavni protagonisti u prostoru: u prizemnici se ističu drvene grede i zidovi od pune opeke, dok prozori s južne i staklene stijene sa sjeverne strane prema vrtu omogućavaju bilateralno osvjetljenje i pojačavaju intenzitet materijala igrom svjetla i sjene. Projekt unutarnjeg uređenja, dodaje arhitektica Ivana Mandić Bukulin, bazirao se na toplo-hladnoj kombinaciji boja i materijala. Ciglenim zidovima i drvenim gredama dodana su "hladna" rasvjetna tijela, crne kuhinjske fronte i pod u tonu cementnog estriha. Dio kuhinjske radne ploče pretače se u blagovaonski stol kako bi se povećao prostor boravka s garniturom. I u kupaonici su keramičke pločice sa završnom obradom u imitaciji drveta kako bi se vizualno povezala s ostatkom prostora.
Autohtono bilje
U kući sa stambenim potkrovljem naglasak je na pločama od iverala drvenog dekora kojima je obložen dio kuhinje, blagovaonice i stubišnog volumena. Kontrast drvenim elementima su crne kuhinjske fronte, crna boja poda te vertikalne željezne šipke na stepeništu, a živost prostoru daju crveni blagovaonski stolci, rasvjetno tijelo i garnitura za sjedenje. U potkrovlju se opet ističu drvene grede osvijetljene luminalima.
Što se tiče okućnice, krajobrazna arhitektica Ivana Kurta ističe da je uređenje zamišljeno kao prostor dvaju manjih zasebnih vrtnih cjelina, privatnih oaza svakog objekta.
- Unutarnji prostor vrta suptilno je podijeljen centralnom šljunčanom površinom. Definiranim rasporedom sadnje postignute su intimnije zone, od kojih svaka ima mjesto za boravak u vrtu, sunčalište s ležaljkama te prostor s roštiljem - kaže krajobrazna arhitektica i dodaje da je korišten biljni materijal karakterističan za mediteranske vrtove ovog podneblja, a čine ga autohtone i ukrasne vrste stabala, grmova i trajnica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....