STAN U METROPOLI VEĆ OD 800 €/M2! Saznajte koliko im je cijena i gdje se nalaze najjeftiniji stanovi u Zagrebu!

Iako je potražnja, a time i cijena stanova u posljednje vrijeme porasla, istražili smo kakva je ponuda nekretnina nižeg cjenovnog razreda .

Stabilizacija gospodarstva uvelike je pridonijela stabilizaciji tržišta nekretnina. Tu je, naravno, i činjenica da je Zagreb postao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u Europi, što je povećalo potražnju za stanovima i njihove cijene.

Ipak, istražili smo gdje su najjeftiniji kvadrati u metropoli, zašto im je takva cijena i isplati li ih se kupiti, u a potrazi za odgovorima na ta pitanja pomogle su nam Bernarda Sočev iz agencije Euro - interijeri i Antonija Mikšić iz agencije Opereta. Očekivano, prvi kriterij koji diktira cijenu je lokacija.

- Gledajući općenito, s obzirom na to da je najvažnija činjenica pri kupnji nekretnine lokacija i da se u nekretnini gotovo sve može promijeniti, ali ne i lokacija, najniže cijene stanova standardno su na rubnim dijelovima grada, izvan tramvajske zone, u prigradskim naseljima i slično.

Međutim, jeftinije stanove moguće je pronaći i na boljim lokacijama, u zoni tramvaja, pa čak i u centru grada. No, takvi stanovi u praksi imaju neki nedostatak. Najčešće je to položaj stana u zgradi, pa su tako jeftiniji stanovi na dobrim lokacijama. Takvi stanovi najčešće su u suterenu ili na zadnjem katu bez lifta, ispod ravnog krova. To su također uglavnom stanovi za adaptaciju, često nemaju riješeno grijanje ili je ono izvedeno na struju. Također se često takvi stanovi umjesto u stambenim zgradama, nalaze u obiteljskim kućama - objašnjava Bernarda Sočev, a Antonija Mikšić dodaje da se najniže cijene kreću između 900 do 1000 eura po metru četvornom.

LOKACIJA DIKTIRA CIJENU

- Ponuda takvih stanova i nije velika iz vrlo jednostavnog razloga: čim se takav stan pojavi, brzo se proda jer kupci vole pristupačniju cijenu po m2, bilo da kupuju stan za život ili gledaju na kupnju kroz prizmu investicije - kaže Mikšić.

Stabilizacija tržišta nekretnina u Zagrebu utjecala je i na cijenu nekretnina, pa sada već nekoliko godina za redom bilježimo porast cijena. Tako ponuda ovakvih stanova i nije velika. Ipak, Bernarda Sočev izdvojila nam je neke primjere.

- Primjerice, na Borongaju u “limenkama” za 48.000 eura može se kupiti dvosobni stan površine 51 m2. Stan je na četvrtom katu bez lifta i potrebna mu je adaptacija. Zatim u Dugom Selu, dvosobni stan u novogradnji, useljiv, sa svom urednom dokumentacijom površine 52 m2 prodaje se po cijeni od 49.509 eura. U Gajnicama, Karažnik, trosoban stan veličine 53,59 m2 u novogradnji, useljiv, sa svom urednom dokumentacijom u razizemlje prodaje se po cijeni od 63.772 eura, a u Vlaškoj u tzv. Vatikanu u površini od 111 m2 prodaje se po cijeni od 115.000 eura, kaže i ističe da svaki od nabrojanih stanova ima neki nedostatak koji prati i cijena.

- Primjerice, ako je na boljoj lokaciji, tada ima lošiji položaj u zgradi. Ako je stan u odličnom stanju ili novogradnja, tada je na lošijoj lokaciji. Ili ako je stan novogradnja na dobroj lokaciji, tada mu je lošiji položaj. Npr. stan u Dugom Selu jeftiniji je zbog lokacije, onaj u Gajnicama jer je u razizemlju, a u Vlaškoj jer je u suterenu i potrebna mu je adaptacija - objašnjava Sočev.

Zanimalo nas je mogu li se općenito izdvojiti kvartovi u kojima su jeftiniji stanovi, a obje agentice se slažu da je u svakom kvartu moguće pronaći jeftin stan, samo je pitanje je li kupac spreman pristati na kompromis, pa nedostatak zamijeniti povoljnijom cijenom.

NOVOGRADNJA SKUPLJA

- Ako je kupcu bitna lokacija, želi centar grada, potreban mu je veliki stan, a limitiran je sredstvima, tada je, recimo, navedeni stan u Vlaškoj idealan odabir, jer za cijenu od 115.000 eura moguće je kupiti četverosoban stan ako je kupac spreman na život u suterenu. Ako, pak, kupac želi novi stan, bez ikakvih ulaganja po cijeni od 1000 eura/m2, tada će morati prilagoditi lokaciju na npr. Dugo Selo. Također je važno napomenuti ako se kupuje novi stan koji prodaje tvrtka, kupac je oslobođen plaćanja poreza na promet nekretnina koji inače iznosi 4% - kaže Bernarda Sočev, a Antonija Mikšić dodaje da je najviše takvih stanova u određenim kvartovima.

- Ako gledamo omjer cijene i kvalitete, najbolji su kvartovi poput Donjih Svetica, Novog Zagreba (ne ubrajam tu “nove“ kvartove poput Laništa, Središća i Kajzerice) ili Dubrave. U novogradnjama su najjeftiniji suterenski stanovi, ali ni njihova cijena ipak se ne može usporediti s najnižom cijenom po m2 po kojoj se može kupiti neki stan u starogradnji - ističe Mikšić.

Sve u svemu, ponuda jeftinih stanova u novogradnji je mala.

- Većina novih stanova proda se već u fazi gradnje, tako da je povećana potražnja poprilično stabilizirala tržište nekretnina te je ponuda nekretnina po cijeni od 1000 eura po m2 jako ograničena. Više takvih stanova nudio se u razdoblju od 2010. godine do 2015. godine.

Trenutačno u prilog povećanoj potražnji također ide i odluka o subvencioniranju kredita putem APN, što je također povećalo potražnju, a samim time i cijenu. Nažalost, obzirom na mali limit subvencija, veliki broj kupaca nije uspio “uloviti” subvencionirani kredit - upozorava Sočev, a Mikšić predviđa što nas očekuje u sljedećem razdoblju.

- Ne možemo govoriti o nekom znatnijem rastu ili padu cijena. Ono što očekujemo je stabilnost istih u dogledno vrijeme - zaključuje.

FOTO: Tomislav Krišto/ Hanza Media