Stan arhitekta Krešimira Haramine

U njemu žive poznate osobe, arhitekti, dizajneri… Iako nije luksuzan i ne izgleda reprezentativno, predstavlja remek-djelo moderne hrvatske arhitekture i nulti je spomenik kulture. Potpisuje ga šibenski arhitekt, a poznat je kao šareni neboder u Zagrebu. Da, govorimo o Vitićevom neboderu koji je, naročito arhitektima, jedan od najpoželjnijih mjesta za stanovanje. Kompleks se sastoji od tri zgrade: nebodera i dviju nižih katnica.

U jednoj od njih smjestio se dom još jednog arhitekta, Krešimira Haramine, vlasnika prodavaonice namještaja Studio Haramina.

U stan se uselio prije deset godina, a potom je kupio susjedni stan identičnog, ali zrcalnog tlocrta te ih spojio u cjelinu. Glavni, dnevni dio sastoji se od boravka, kuhinje, blagovaonice i manje kupaonice, a u drugi dio čine spavaća zona s garderobom, glazbeni kutak, biblioteka i glavna kupaonica čiji su zidovi – ogledalo.

Cilj vlasnika, kaže, bio je urediti stan po svome guštu, da ne izgleda kao njegov ured nego više kao prostran atelje bez pretjerano skupih materijala. To se vidi u starom parketu prebojanom u sivu boju, što mu daje notu industrijskog stila, zatim po čistim bijelim zidovima i plohama na kojima su ogledala od poda do stropa.

Jedina vrata u stanu su ona ulazna, prostor je otvoren, na prozorima nema zavjesa, a zrcala i slike naslonjene su na zidove… Međutim, ono što ga čini izvanserijskim definitivno je kolekcija dizajnerskih komada namještaja.

Ovdje, naime, stanuju ikone dizajna, svjetski klasici, poput Eamesove fotelje i otomana, Barcelone, Eamesovih pletenih stolaca, biblioteke koju je Dieter Rams dizajnirao za De Padovu, sofe koju je Vico Magistretti dizajnirao za De Padovu, Castiglionijevih lampi za Flos, stolića koji je dizajnirao Kris Ruhs za Cappellini, a najdraži mu je predmet, kaže, Sottsassova vaza, izrađena u samo 99 primjeraka. Tu su i Piceljeve, Guinove i Murtićeve slike… S druge strane, u prostor su se uklopili i tepisi kupljeni u jednoj milanskoj galeriji, a koji unose dašak etnostila.

U intimnom dijelu nalaze se dvije spavaće zone i glazbeni kutak

– Stan nije mijenjan arhitektonski, tlocrt je originalan, ostavio sam sve radijatore, promjenu u visini poda, parkete i zidove, ali sam ih prebojio jer je stan imao plave radijatore, žute zidove, ljubičasti strop… Jedine veće intervencije odnosile su se na uklanjanje svih vrata i mijenjanje rasporeda prostorija. Ostava je na mjestu nekadašnje kuhinje, kuhinja je na mjestu blagovaonice, a blagavaonica na mjestu spavaće sobe.

U drugom dijelu je spavaća soba na mjestu blagovaonice, a kupaonica tamo gdje je bila kuhinja. Preuređenje je trajalo godinu dana i moram naglasiti da ovo nije finalni rezultat. To je problem s mojom profesijom, uvijek nešto mijenjam. Ali ukratko, interijer predstavlja stvari koje mi se sviđaju, koje sam naslijedio, dobio na dar, imao u trgovini ili kupio na putovanjima.

Nije riječ o ciljanom kolekcionarstvu – kaže Haramina. Zbog male površine namijenjene kuhinji, odlučio se za Boffijev kuhinjski otok, dok su hladnjak i ostali uređaji, poput perilice posuđa i rublja, skriveni u hodniku. Zanimljiva je konzola za TV u boravku visoka samo nekoliko centimetara te polica dekorirana afričkim monetama iz 17. stoljeća iz Namibije, koje su kupljene u Europi, te češerima. Zanimljivo, češere je skupljao i svjetski poznati Le Corbusier.