urbanizam budućnosti

Puno važnije pitanje od novogradnje je postizanje veće kvalitete postojećeg stambenog prostora

Piše:

Jelena Cvetko

Objavljeno: 14. lipanj 2021. 09:29

9 - Kad se ovi principi primijene u većem mjerilu susjedstva, svaka zgrada dobiva svoju prepoznatljivost, dok ostaje prisutna i povijesti i infrastruktura pojedinačnih zgrada i susjedstva

Studio ARHIV

Oko 80 posto rada studija ARHIV, odnosi se na rad s postojećim objektima, zgradama i brownfieldima

Greenfield projekti rijetka su prilika, a teže i istaknutije pitanje za arhitekte je kako raditi s onim što je već sagrađeno. Ovo nije jedinstven odgovor, nego ispunjenje važnih preduvjeta za učinkovit urbanizam

Kao arhitekti, naučeni smo graditi, kaže nam Pero Vuković iz studija ARHIV, dodajući kako se arhitektura, kroz formalno obrazovanje i kulturno formiranje, mjeri kroz svoj cilj - kao zgrada, proizvod, stvar koja je nastala ni iz čega. Ipak, postoji već izgrađeno područje.

- Mnoga su okruženja već zasićena neučinkovitim i slabo iskorištenim zgradama, temeljima, zidovima, napuštenim skladištima, betonskim postoljima i popločenim površinama. Što se više izgradi, više se zaboravi. Ako izgrađeno područje nema vrijednost, pada u petlju zapuštenosti. Uz toliko obilje izgrađenog (brownfield), gradnja ‘na livadi’ (greenfield) rijetka je prilika koja bi trebala biti krajnje utočište - priča Vuković.

Teže i istaknutije pitanje za arhitekte je, ističe, kako raditi s onim što već postoji? Ako trebaju graditi, što bi trebali graditi?

- Ono što cijenimo - kao ljudi - što se osjeća konkretnim i racionalnim često je subjektivno i proizvoljno. U posljednje vrijeme naše se granice neprestano iznova definiraju - između ljudi, rasporeda sjedenja, radijusa putovanja, nacija, stanja udobnosti. Međutim, pitanja o urbanizmu koja su postojala prije pandemije ne mogu se odbaciti. Kvalitetnija gradnja čin je brige. Čin obnove dio je teorijskog okvira održavanja na području arhitekture i urbanizma. Održavanje nije nova tema, ali trenutni se diskurs naginje ekonomistima, inženjerima i kreatorima politike. Učinkoviti urbanizam donosi interdisciplinarnu suradnju koja tvrdi da prostorne modifikacije koje ne samo da utječu na kvalitetu prostora već u osnovi poboljšavaju kvalitetu života - pojašnjava.

Oko 80 posto rada studija ARHIV, kaže, odnosi se na rad s postojećim objektima, zgradama i brownfieldima. Započeli su s unutarnjim obnovama stanova, a praksa je prerasla u obnovu interijera i prilagodljivu ponovnu upotrebu postojećih građevina u nekoliko programa.

- U modifikacijama nakon zauzimanja, uloga arhitekta postaje sintetiziranje, uređivanje i određivanje prioriteta kako bi se osigurala veća kvaliteta prostora unutar parametara postojećih fizičkih granica. S toliko različitih konteksta i osobnosti, nema jedinstvenog formalnog odgovora o tome kako živjeti u budućnosti. Ovo nije jedinstveni odgovor, već samo priznanje našeg izgrađenog okruženja i traženje sredstava i načina, kako dalje - kaže Vuković.