Procvat cijena na tržištu: Cijene nekretnina rastu u čitavoj Europi, ne samo kod nas

Ovakav procvat cijena na tržištu nije zabilježen posljednjih 20-ak godina. Situaciju komentiramo sa Sergiom Serdarušićem iz agencije Eurovilla

Od početka koronakrize, na globalnoj razini došlo je do rasta cijena nekretnina koji još traje. To je jedna od velikih razlika koja se uočava od prošle gospodarske krize iz 2008. godine. U 37 zemalja koje prati OECD (The Organisation for Economic Cooperation and Development), primjerice, cijena kuća porasla je 7 posto u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu.

Sergio Serdarušić iz agencije Eurovilla

Eurovilla

- Takav rast najveći je u posljednjih 20-tak godina. Tome su pogodovale niske kamate na stambene kredite, koje su u eurozoni, u ožujku 2021. godine, u prosjeku 1,3 posto, dok su kod nas nešto više, do 3 posto, a opet niže nego ranijih godina. Ujedno je štednja porasla jer je potrošnja u istom razdoblju pala, a kamata na oročenu štednju izuzetno je mala, čak i negativna u nekim zemljama, pa se investicija u nekretnine nameće kao logično rješenje - komentira Sergio Serdarušić, vlasnik agencije Eurovilla, koji je ovih dana za svoje zaposlenike održao mini konferenciju na tu temu.

Shutterstock

ŽELJA ZA INVESTIRANJEM

Slično se događa i u Zagrebu, smatra Serdarušić, gradu čijem je življem tržištu nekretnina dodatno pogodovao i potres, koji je privremeno iselio dio ljudi iz centra grada te pojačao želju investiranja u kuće, stanove u novijim zgradama, te potražnju za zemljištima za gradnju kuća, većim životnim prostorima i drugim.

- Građevinari su u boljoj financijskoj poziciji, u odnosu na krizu iz 2008. godine, i unatoč problemima s koronom, gradnja nije stala niti je privremeno zaustavljena, što je bio slučaj ranije. Neke zemlje, poput Francuske, početkom pandemije imale su zastoj gradnje od 90%, ali je uz poticaje i niske kamate brzo počeo nastavak, te su cijene također rasle, primjerice, u Parizu 6,4 posto u 2020. godini. Njemačku je potpuno zaobišao ikakav zastoj i nastavio se rast, s obzirom na to da potražnja uvelike premašuje ponudu u velikim gradovima poput Berlina - navodi on. Iako je pad prometa stanovima u Zagrebu od početka ove godine blizu 8 posto, velik uzrok tom postotku je, smatra, pad kupnje stanova u centru grada i u starogradnjama, a pritom su cijene u porastu 5 posto u odnosu na prošlu godinu, čak 15 posto prema 2019. godini.

Shutterstock

POVJERENJE U VRIJEDNOST

- S obzirom na to da je trend novih stanova u porastu, oglašene cijene svih nekretnina drže se nerealno visoko, do 20 posto više od onih po kojima se prodaja u stvarnosti realizira. Ranijih godina tražene su cijene bile 5 do 10 posto više. Oni prodavatelji koji zaista žele prodati nekretninu, ne pod svaku cijenu, nego po realnoj tržišnoj situaciji, uglavnom je formiraju u dogovoru s nama ili drugim agencijama - kaže Serdarušić.

Pitanje je, dodaje, na koje još nema jasnog odgovora - je li takva situacija globalno, pa i kod nas "balon", koji će puknuti, ili trend koji će potrajati.

- Prema istraživanjima, koronakriza je potaknula preko 35 posto Europljana na kupnju ili prodaju nekretnina, u nekim zemljama te su brojke puno veće, primjerice, u Turskoj i Španjolskoj. Pritom je povjerenje u vrijednost nekretnina unutar Europske unije blizu 62 posto, dok u povjerenju u vrijednost nekretnina vlastitog tržišta prednjači Nizozemska sa 73 posto - navodi.

S obzirom na prosječne cijene nekretnina u ostatku Europske unije i trendove porasta cijena u tranzicijskim zemljama, poput Hrvatske nakon ulaska u EU, Serdarušić očekuje da će dugoročno cijene nekretnina kod nas imati pozitivan trend rasta, ali uz poneke korekcije tržišta.

Koliko cijene rastu svugdje pokazuje podatak da i Velika Britanija, unatoč recesiji, koja je najgora u zadnjem stoljeću, ima rast cijena nekretnina od 8 posto. Neke zemlje, poput Novog Zelanda i velikih gradova Kine, štite svoja tržišta, te donose mjere protiv stvaranja balona.