Iako Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju u gradnji drvom, o čemu svjedoče najočuvaniji primjerci takve arhitekture u Turopolju i Pokuplju, drvo je kao građevinski materijal doživjelo uzlet posljednjih godina, posebno nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, kad se sve više počelo razgovarati o njegovim izvrsnim protupotresnim karakteristikama.
Trenutačno je najmoderniji način gradnje drvom CLT tehnologijom. Riječ je o križno lameliranom drvu, relativno novom, ekološki prihvatljivom materijalu koji sve više privlači domaće arhitekte, ali i investitore. Tako smo već predstavili projekte obiteljskih kuća s potpisom arhitektice Marine Zajec u Hrvatskom zagorju (koja u svojim projektima često predviđa i korištenje slame), zatim arhitektonsko-građevinskog bračnog para Delić na obroncima Medvednice, a nedavno smo obišli i stambeno-poslovnu zgradu u Tkalčićevoj ulici u centru Zagreba, koja se gradi prema projektu arhitekta Darija Šiška.
I arhitektica Martina Miličević Pojatina iz arhitektonskog ureda MAP2STUDIO s kolegom Jadrankom Majorom trenutačno ima tri aktualna projekta obiteljskih kuća koje će biti izvedene CLT konstruktivnim sistemom.
- CLT je razvijen ranih 1990-ih u Austriji. CLT ploče ili grede sastoje se od križno lameliranih drvenih elemenata koji su pod visokim pritiskom zalijepljeni u veće čvršće elemente. Ljepilo je bez formaldehida, stoga iznimno ekološko. Kao sirovina, koristi se crnogorično drvo, koje se tehnički suši do udjela vlage od 12 posto, čime se osigurava prirodna zaštita drva od nametnika. CLT se može koristiti za gradnju kompletne kuće ili zgrade, uključujući strukturne elemente, podove, zidove i stropove - objašnjava ahitektica.
Dodaje da su brojne prednosti gradnje CLT konstruktivnim sistemom. U usporedbi s mnogim drugim građevinskim materijalima, gradnja s CLT-om može znatno smanjiti emisije ugljika jer masivno drvo i nakon ugradnje nastavlja izdvajati ugljik iz atmosfere.
- Kod obiteljskih kuća, zamjena betona i čelika za drvo, u kombinaciji s dugotrajnim skladištenjem ugljika u CLT građevinama, može ukupno smanjiti gotovo 75 posto ukupnih emisija tradicionalne gradnje. Također, drvo je prirodni izolator. Meko drvo (smreka) općenito ima oko 10 puta veću toplinsku izolacijsku sposobnost od betona i zidova te 400 puta veću od čelika. To smanjuje potrebnu energiju za grijanje kuće - ističe.
Osim otpornosti na požar i potres, prednost gradnje CLT elementima dobivanje je čvrste drvene konstrukcije bez toplinskih mostova te manja debljina konstrukcijskih elemenata, primjerice zidova od samo 10 cm, što omogućuje veću korisnu površinu unutar objekta. CLT također u potpunosti mijenja proces gradnje.
- Sada se konstrukcija kuće može sagraditi u roku od nekoliko dana, uz niske troškove rada i gotovo bez materijalnog otpada. Nakon što je izrađen detaljan arhitektonski projekt, tako da odgovara potrebama vlasnika i gradilišta, radionički nacrti šalju se izravno u tvornicu. Drveni elementi precizno su konstruirani u tvornici te se transportiraju na gradilište točno kad treba, izbjegavajući gomilanje zaliha i minimizirajući prekide i kašnjenja. Kuća se sastavlja na gradilištu, stvarajući do 50 posto brži proces s manje buke, prašine i zagađenja - kaže Martina Miličević Pojatina.
