Postoje građevine čija je najveća vrijednost ono što predstavljaju ljudima koji ih svakodnevno koriste. Kulturno-društveni centar u Staroj Fužini upravo je jedno od takvih mjesta. Desetljećima je bio središte okupljanja, kulturnih događanja i zajedničkog života, a danas, zahvaljujući promišljenoj obnovi slovenskog arhitektonskog studija OFIS arhitekti, dobiva novo poglavlje svoje priče.
Poznati po projektima koji suvremenu arhitekturu promatraju kroz prizmu prostora, krajolika i zajednice, OFIS arhitekti obnovi nisu pristupili kao običnoj rekonstrukciji. Umjesto toga, postojeću su zgradu pretvorili u suvremeni društveni centar koji poštuje njezinu povijest, čuva lokalni identitet i otvara prostor novim načinima okupljanja, rada i kulturnog života. Rezultat je projekt koji istodobno njeguje naslijeđe mjesta i odgovara potrebama današnjeg vremena, potvrđujući da arhitektura može biti snažan pokretač života jedne zajednice.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
Renoviranje Kulturno-društvenog centra u Staroj Fužini
Kulturno-društveni centar u Staroj Fužini izgrađen je 1983. godine samodoprinosom mještana i šire lokalne zajednice. Bio je to izvanredan izraz kolektivne odgovornosti: ljudi su dobrovoljno izdvajali dio svojih osobnih prihoda, ali i svoje vrijeme, rad i znanje kako bi stvorili prostor za kulturni, društveni i javni život sela.
Njihovi napori da osnuju vlastiti kulturni centar sežu u razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, kada je u nekadašnjem Zoisovu dvorcu uređena privremena dvorana s pozornicom. Nakon desetljeća tijekom kojih ta potreba nije bila u potpunosti ostvarena, zajednica je preuzela inicijativu u svoje ruke i izgradila potrebnu infrastrukturu. Od samoga početka zgrada je bila mnogo više od javnog objekta – predstavljala je materijalni izraz lokalnog identiteta, solidarnosti i zajedničkog sjećanja.
Više od četiri desetljeća kasnije, gotovo pola stoljeća nakon izgradnje, njezina obnova nastavlja istu priču. Projekt nije samo renoviranje građevine, već i novo pozicioniranje kulturnog centra u suvremenom životu sela. Temelji se na uvjerenju da takvo mjesto i danas mora ostati otvorena platforma zajednice – prostor okupljanja, stvaranja, rada, učenja i povezivanja različitih generacija.
Važan dio obnove čini uključivanje Galerije i Spomen-sobe Valentina Hodnika (1896.–1935.), slikara Bohinjskih planina i jednog od najznačajnijih umjetnika povezanih sa Starom Fužinom. Njegov opus duboko je ukorijenjen u kulturno pamćenje ovoga kraja. Galerija zato nije zamišljena kao izdvojeni muzejski sadržaj, već kao sastavni dio kulturnog centra. Na taj način umjetnička baština postaje dio svakodnevnog života zajednice i jedan od temelja suvremenog kulturnog identiteta mjesta.
Program obnovljene zgrade objedinjuje višenamjensku dvoranu, galerijske prostore, coworking urede, prostorije za lokalnu zajednicu, prostore za lovačko društvo te prateće servisne sadržaje. Ovakva raznolikost namjena omogućuje da zgrada ostane aktivna tijekom cijele godine i služi različitim skupinama korisnika – od lokalnog stanovništva do posjetitelja Bohinja.
Obnova se ne zaustavlja na samoj zgradi, već se nastavlja u javnom prostoru. Nova natkrivena pozornica omogućuje održavanje događanja na otvorenom, dok obnovljeni ulaz na tržnicu, prostor za bankomate i natkrivene zone za sjedenje pridonose stvaranju novog središta seoskog života. Nekadašnji prostor kojim je dominirao promet i koji je bio prostorno degradiran pretvoren je u trg namijenjen susretima, kulturnim događanjima i svakodnevnom korištenju.
Arhitektonski izraz oslanja se na lokalnu graditeljsku tradiciju. Fasada je izvedena od smrekova drva obrađenog tehnikom pougljenjivanja te zaštićenog prirodnim uljima. Takva obrada omogućuje materijalu da postupno i ravnomjerno stari, prirodno integrirajući nove intervencije u postojeću strukturu građevine. Drveni omotač nije tek fasada, nego sloj koji govori o prolasku vremena, djelovanju vremenskih uvjeta i odnosu arhitekture prema krajoliku.
Projekt posebnu pozornost posvećuje i bioraznolikosti. Integrirane žardinjere sa zavičajnim biljnim vrstama te kućice za gniježđenje ptica reinterpretiraju bogatu tradiciju drvenih elemenata i ukrasa karakterističnih za bohinjske seoske kuće, prevodeći ih u suvremeni arhitektonski jezik.
Prirodni materijali definiraju i unutrašnjost, ponajprije svijetlo brušeno drvo odabrano zbog svoje izdržljivosti, taktilne kvalitete i sposobnosti stvaranja tople, ugodne atmosfere. Višenamjenska dvorana s drvenim podom prilagođena je širokom rasponu aktivnosti – od kulturnih događanja i javnih okupljanja do vježbanja, plesa, joge i drugih rekreativnih programa. Arhitektura tako postaje okvir za različite oblike društvenog života.
Ranije neiskorišteno potkrovlje pretvoreno je u coworking prostor s pogledom na okolne planine. Novi sadržaj odgovara suvremenim načinima rada te mladim stanovnicima i lokalnim korisnicima pruža kvalitetno radno okruženje unutar vlastitog sela. Na taj način kulturni centar dobiva novu ulogu – postaje infrastruktura za budućnost koja povezuje baštinu, zajednicu i nove oblike života.
Renoviranje Kulturno-društvenog centra u Staroj Fužini stoga nije samo arhitektonska intervencija, već nastavak duge priče o lokalnoj inicijativi i zajedništvu. Kao što je njegova izgradnja 1983. godine bila izraz kolektivne brige za selo, tako i današnja obnova potvrđuje da kulturni centar ostaje središnje mjesto zajedničkog identiteta, javnog života i društvenog povezivanja stanovnika Stare Fužine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....