Hrvatski arhitekt Marko Brajović koji živi u Brazilu nedavno je izazvao velik interes na prestižnim svjetskim arhitektonskim portalima svojom novom kućom The Monkey House u Brazilu, koja se nalazi u suptropskoj šumi u području grada Paraty.
U razdoblju pandemije i potrebe za izolacijom, ali i gradnje koja se sve više okreće upotrebi drva, ova je kuća koliba, iako jako udaljena od nas, po mnogočemu aktualna.
Originalnog naziva Casa Macaca, odnosno Kuća majmuna, svojevrsna je posveta prirodnom habitatu gdje su nekoć obitavali majmuni. Investitor prekrasne kolibe veličine 86 kvadrata je tvrtka Aldeia Global.
U VISINI DRVEĆA
- Kuća je namijenjena za vikend ili dulji najam, za iskustvo boravka u prirodi. Struktura, zidovi i podovi su u drvu, a krov i njegovi zidovi imaju termoakustične panoe Galvalume. Interijer smo dizajnirali s lokalnim radovima i brazilskim namještajem iz 70-ih godina, a zavjese su ribarske mreže koje se koriste u regiji Paraty. Za osvjetljenje su izabrane lampe za brodove - rekao nam je Marko Brajović u ekskluzivnom razgovoru koji smo vodili za Jutarnji list.
Početkom 2020. godine arhitekti studija Atelier Marko Brajović počeli su planirati gradnju kolibe koja će biti u visini drveća, do najviših grana. Tada se baš pojavilo cijelo pleme kapucina te ih je njihov povratak inspirirao na oblik kuće, i naučio kako i gdje dizajnirati da vrhovi šuma nisu nedostižni. Kuća je nadahnuta vertikalnošću šume, mogućnošću približavanja vrhovima drveća, na nježan i suptilan način, povezujući se sa svojim nebrojenim stanovnicima kraljevstva flore i faune.}
Kuća je postavljena u šumi među drvećem i zauzima malu površinu od samo 5 x 6 metara kako ne bi narušavala prirodnu vegetaciju. Ima tri ujednačena kata, a dizajn prati prirodu, kako bi se što manje nametala prirodnom okolišu.
- Tipologija Monkey House vertikalna je kuća s dvije spavaće sobe koje se mogu pretvoriti u dnevne boravke zahvaljujući kuhinji i kupaonici koje organiziraju neovisni tokovi. Dvije bočne terase pogoduju poprečnoj ventilaciji, a izdašna terasa na zadnjem katu stvara multifunkcionalno okruženje za tjelesne aktivnosti, učenje i meditaciju.<< Kuća ima 54 kvadrata unutarnje površine i još 32 kvadrata natkrivenih površina, pružajući vrlo snažnu vezu sa šumom - opisao je Marko Brajović.
DINAMIČKI NAPORI
Percepcija šume je vertikalna. Horizont je obrnut, prateći protok energije, materije i informacija o rastu drveća koja vode one koji tu borave u potragu za energijom i Sunčevom svjetlošću. Najbolja rješenja za dizajn već se nalaze u prirodi. Kako bi dizajnirali potpornu strukturu Majmunske kuće, arhitekti su promatrali koje su biljke najbolje prilagođene topografiji zemljišta kako bi se omogućila stabilnost u vertikalnom rastu. "Juçara" ili "Içara" (Euterpe edulis) u Tupiju endemska je palma Atlantske šume koja je strukturirana kroz korijene sidra, prilagođavajući se kosom terenu i raspoređujući dinamičke napore na više vektora, osiguravajući stabilnost tankim i vrlo visokim stabljikama. Za projekt Monkey House primijenili su istu strategiju, stvorivši niz tankih i gustih stupova. Marka Brajovića, koji je djetinjstvo proveo u Rovinju gdje žive njegovi roditelji, pitali smo bi li se slična kuća mogla izvesti u Hrvatskoj.
- Da, pogotovo bi bila pogodna za kontinentalne krajeve, kao second home ili difuzni hotel - odgovara Brajović. Zanimalo nas je i njegovo mišljenje na koji način graditi u Hrvatskoj zamjenske domove nakon potresa, s obzirom na njegovo veliko iskustvo.
KLIMATSKI UVJETI
- Smatram da su CLT unakrsno laminirano drvo i slične tehnologije korištenja tehnološki obrađenog drva u konstruktivne komponente posebno interesantne za brzu, modularnu i održivu izgradnju. Naravno, rješenja moraju biti pogodna i adaptirana lokalnim klimatskim uvjetima i zakonima izgradnje - zaključuje Marko Brajović, o čijoj smo osobnoj drvenoj kući smještenoj u Atlantskoj šumi pisali lani.
Više na: markobrajovic.com
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....