NAJLJEPŠA SAMOODRŽIVA KUĆA Rezultat suradnje hrvatskih proizvođača, stručnjaka te inovatora

Kako bi bilo živjeti na vrhu brda ili negdje na moru i ne plaćati struju, vodu, kanalizaciju ni bilo koje druge režije? Kako bi bilo živjeti u kući za koju ne trebaju nikakve dozvole, koja se jednostavno dopremi kamionom i “raspakira” za nekoliko minuta, a imati sav komfor na koji smo navikli u suvremenom životu? Ne brinite se, ne tražimo nemoguće niti ne predlažemo da budete gerilci i živite u prikolici na kotačima, nego vam želimo predstaviti posve drugačiju obiteljsku kuću, a riječ je o kući SMO.

Inicijali SMO skrivaju njen puni naziv - sklopivi mobilni objekt, iako bi isto tako mogli skrivati i naziv samoodrživi montažni objekt jer je riječ o kući koja može biti energetski autonomna, mobilna i, što je najbolje, za nju vam ne trebaju priključci za struju, vodovod i kanalizaciju, pa čak ni dozvola za gradnju. Zvuči, zar ne?

Ali, najbolje tek slijedi: kuća je arhitektonski zanimljiva, nimalo ne izgleda kao kojekakve montažne kolibice, u njoj se ne osjećate kao u kontejneru, opremljena je dizajnerskim namještajem, tehnološki je pravo čudo, a uz sve to potpuno je hrvatska i rezultat dugogodišnje suradnje hrvatskih proizvođača, stručnjaka iz raznih struka te inovatora koji su, zahvaljujući hrvatskoj pameti, napravili prvu posve energetski autonomnu kuću u svijetu.

- Ideja je bila dokazati da je moguće napraviti dovoljno malu stambenu jedinicu koja će se moći sastaviti poput Ikeina ormara i u kojoj će se postići minimalna potrošnja energije, a ipak normalo živjeti. Od prvotne ideje do danas bio je dug put, prepun istraživanja, rješavanja tehničkih problema, brojnih financijskih izdataka, ali i novih ideja, dorade postojećih i osmišljavanje budućih - rekao je arhitekt Ivica Gjurić, glavni projektant SMOa i, uz Hrvoja Fraismana, inicijator gradnje prototipa.

SMO se može kamionom prevesti na željenu lokaciju, istovariti autodizalicom i odmah koristiti. Treba pričekati nekoliko minuta da se zatvorene plohe kuće hidraulički ‘rastvore’, a jedino što trebate napraviti jest premjestiti namještaj u blagovaonici i dnevnom boravku jer je njihov pod, dok je kuća bila sklopljena, bio zatvorena ploha koja kuću štiti od vremenskih utjecaja - objasnio je arhitekt, pokazujući nam to pravo malo tehnološko čudo. Prvo što upada u oči jesu estetika i arhitektura koja je posve jednostavna, profinjena, funkcionalna i maksimalno iskorištena, a odmah zatim i finoća materijala.

Ovo puno bolje izgleda pomislila sam dok sam u stražnjem dijelu hodala po spavaćoj sobi s krevetima na kat na kojima bez problema može spavati dvoje djece, pa čak i odraslih, te po kupaonici koja se također nalazi u stražnjem dijelu kuće i “štreberski”, po pravilima struke, ima čak prirodnu ventilaciju i osunčanje. Prirodno ozračenje ima i kuhinja, koja je svojim dimenzijama dovoljna za pripremanje objeda za cijelu obitelj, ali i dnevni boravak koji zajedno s blagovaonicom ima veliku staklenu stijenu koja jamči predivan pogled i kontakt s terasom u prednjem dijelu kuće.

Svaki centimetar kuće pomno je promišljen, iskorišten i riješen s iznimnom preciznošću, a mnogo ormara i dvosjed na razvlačenje samo su neki od dokaza da je s pametnim tlocrtnim razmještajem i u 24 kvadrata moguće ostvariti zaklon za četveročlanu obitelj. - A što će vam ovaj ormar? - pitam dok u ovom transformeru tražim bar jednu manu.

- Pa, tu je smješteno kompletno strojarstvo, tehnički dio kuće bez kojega ona ne bi mogla biti energetski autonomna - odgovaraju mi tvorci kuće i odmah daju drugi prijedlog. - Ako imate mogućnost spajanja kuće na postojeću infrastrukturu, dakle na postojeće priključke za vodu, kanalizaciju i struju, ovdje možete držati prljavo rublje, vešmašinu i cipele - predlažu, objašnjavajući da će u tom slučaju kuća biti oko 300 eura jeftinija po četvornome metru.

- Zajedno sa solarnim i fotonaponskim panelima, sustavom za filtraciju kišnice, sustavom razgradnje i filtriranja otpadnih voda i kanalizacije te s ovakvim parketima, kompletnim namještajem, drvenom fasadnom oblogom i hidraulikom, ova kuća stajala bi oko 1300 eura po kvadratu. Ako ne trebate sve te sustave koji jamče energetsku autonomiju, a zadržavate kompletnu razinu opreme, stajala bi oko 1000 eura po kvadratu. Ako ste spremni na neke manje izmjene u smislu jeftinijih obloga, to bi vas stajalo oko 800 eura po kvadratu - ispričao je Hrvoje Fraisman, inženjer strojarstva koji je osmislio konstrukciju, klizne elemente i hidrauliku kuće.

Kuću smo zasad izložili na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, u Velikoj Gorici, kod odmarališta Plitvice i sada ovdje, a svi ljudi koji su je vidjeli, oduševljeni su svime, osim cijenom. Posve ih razumijemo jer i mi želimo da kuća s vremenom bude jeftinija, ali za to nam je potrebna masovnija proizvodnja jer smo u gradnju samo ovog prototipa uložili više od 1,5 milijuna kuna - objasnio je arhitekt.

Dodao je kako osim ovakve kuće, imaju u nacrtima gotovih još nekoliko sličnih modela, od kojih najveći ima sto kvadrata. - Varijacije su moguće, a za američko tržište radimo na ideji kuće s hidrauličkim nogama, koja će se moći podići na visinu od dva metra te biti posve sigurna od oluja, poplava i potresa. Svakom zainteresiranom kupcu pristupamo na klasični arhitektonski način i radimo kuću baš po njegovim željama i potrebama, a cijeli taj proces, uključujući gradnju i dopremanje na parcelu, neće biti dulji od četiri do pet mjeseci - ispričao je Gjurić

Više informacija potražite na: SMO

Foto: Berislava Picek/EPH

Tekst: Boba Blašković