Kuća u Selima kraj Siska

Uspješno oblikovanje životnog prostora rezultat je iznimno dobre i kvalitetne komunikacije investitora i arhitekta, a potom i izvođača radova. Jer, teško je očekivati da bi arhitekt, ništa ne znajući o prioritetima klijenta, mogao projektirati savršen, u milimetar prilagođen obiteljski prostor. Ujedno, ni neiskusan izvođač radova ne može realizirati ono što su arhitekt i investitor zamislili. No, zbrka koja bi mogla nastati i dovesti do nezadovoljstva svih triju strana lako se može izbjeći. I to dobrom komunikacijom, kada se osobnost investitora, uz pomoć kvalitetnog i pouzdanog izvođača radova, vizualno može prenijeti u prostor.

Tijekom svoje karijere arhitektica Zrinka Fain imala je samo nekoliko takvih, iznimno uspješnih suradnji. Jedna od njih je nedavno realiziran projekt obiteljske kuće u Selima kraj Siska, koju su vlasnici prvotno zamislili kao vikendicu, ali im je ona postala dom u punom smislu te riječi.

Recept za uspjeh u ovom je slučaju bilo dugogodišnje poznanstvo temeljeno na prijašnjim zajedničkim projektima, racionalno razmišljanje i skroman pristup cijelom procesu gradnje i opremanja objekta. Naime, nakon uređenja dvaju stanova u Zagrebu, logično je bila da vlasnica za sljedeću investiciju ponovno angažira arhitekticu u koju već ima povjerenja.

– Ljudi često nisu svjesni svih mogućnosti oblikovanja i svih svojih želja i potreba pa tijekom gradnje i opremanja može doći do nesporazuma i loših rezultata. Srećom, vlasnica kuće u Selima upoznata je s prednostima naše struke i shvaća da joj arhitekt neće samo uzeti novac, nego će joj zaista pomoći, pa sam bila uključena u sva njezina razmišljanja o projektu od samog početka, što je dovelo do brze i kvalitetne realizacije projekta – govori nam arhitektica Zrinka Fain dok se vozimo prema malom mjestu udaljenom oko 55 kilometara od Zagreba, odnosno 6 kilometara od Siska.

Prizemnica površine samo 100-tinjak kvadrata korisne površine u obliku slova U, s velikom okućnicom, podignuta je na dugačkoj, ali uskoj, ravnoj parceli. Polazna želja bila je projektirati kuću koja svojim oblikom i gradnjom neće znatno odstupati od okolne arhitekture, a ujedno neće predstavljati dugoročno opterećenje u smislu skupe investicije, kako bi se u određenom trenutku mogla eventualno ponuditi na tržištu. Jedan od zadanih uvjeta bio je i da kuća bude prizemnica, kaže arhitektica, jer roditelji vlasnice žive u blizini, a zbog godina bi im bilo otežano koristiti se stepenicama.

– Zadatak je bio projektirati kuću za odmor koju će vlasnici koristiti vikendom, uživati u prirodi i baviti se vrtom. Bilo je bitno da kuća ima budućnost kao nekretnina na trenutačno oslabljenom tržištu i da ne odstupa previše od očekivanja potencijalnih novih vlasnika. Znači da nije preradikalna, da se uklapa u okolinu i da nije preskupa – pojašnjava arhitektica, dodajući kako je stoga i koncept kuće više prilagođen vikendici.

Kako je kuća tlocrtno u obliku slova U, jedan je krak netipično velika garaža u odnosu na ostatak kuće, koja je svojom veličinom i položajem uz prometnicu svojevrsna zaštita od prometa, a ujedno služi kao spremište i prostorija u kojoj je smještena kotlovnica za centralno grijanje. Ulaz u kuću je malo uvučen, mutnim staklom odvojen od vrta kako gosti na prvom koraku ne bi imali pogled na terasu i planirani jacuzzi te kliznim vratima odvojen od glavnog dijela kuće – dnevnog boravka s blagovaonicom i kuhinjom površine 40-ak kvadrata. Kupaonica i tri spavaće sobe smještene su pak u drugom kraku.

– Sistem gradnje i detalji vrlo su standardni, bez netipičnih detalja koje lokalno građevinarstvo ne bi moglo s lakoćom izvesti. Ideja je bila kuća s fokusom na vanjski prostor, dijelom zbog ravničarskog okoliša, a dijelom zbog potrebe distanciranja od pogleda okolnih kuća. Time terasa u centralnom prostoru postaje mjesto okupljanja i druženja, logičan produžetak dnevnog boravka. Povezivanje je ostvareno velikim staklenim stijenama i orijentiranjem tog glavnog dijela kuće prema jugu. Time smo ujedno omogućili prirodno zagrijavanje boravka tijekom hladnijih mjeseci što pridonosi uštedi energije. Ostale strane kuće imaju znatno manje otvora, a sa stražnje se strane kuća otvara i prema vrtu te mogućoj vrtnoj kućici, koju vlasnica ima u planu – kaže Fain.

Budući da je mjesto Sela poznato po župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene, koja zajedno s orguljama i župnim dvorom pripada spomenicima hrvatske kulturne i sakralne baštine, arhitektica je glavni pogled iz kuće usmjerila prema zvonicima crkve. No, zbog okolnih susjednih zgrada pogled se uspio dobiti tek u glavnoj spavaćoj sobi.

– Unutar svih tih zadanih parametara mislim da smo izvukli maksimum – napominje arhitektica, dodajući kako je u projektiranju obiteljske kuće lako doći do površine od 200 kvadrata, a da još nije osmišljen osnovni životni prostor i da nisu ni približno iscrpljene sve želje investitora. Kada bismo govorili o planiranom budžetu koji se može usporediti, primjerice, s cijenom stana površine 40-ak kvadrata u Zagrebu, valja naglasiti da je kuća funkcionalno osmišljena i opremljena na povoljnijoj, ali kvalitetnoj razini, s dozom luksuza prvenstveno u organizaciji i korištenju prostora, no opet bez pretjerano skupih materijala i detalja.

Još jednim obilaskom doznajemo nešto više i o njezinu opremanju. Većina je namještaja kupljena u Ikei, što je za vlasnicu i arhitekticu bio prvi odabir zbog dobrog omjera kvalitete i cijene. Na podu ulaznog prostora su keramičke pločice, dok su na sivoj zidnoj ploči od iverala postavljeni ormarići s bijelim kutijama iz Ikee za obuću, a iznad njih male metalne vješalice za garderobu. Dnevni boravak u kojem dominira siva boja raskošno je visokog stropa i posebno zanimljiv zahvaljujući stropnim gredama od jelovine, dok su stolić i ormarići s TV-om također iz Ikee, kao i blagovaonički stol. Najveća prednost boravka je izlaz na terasu na kojoj je velik metalni stol.

– Volim stvoriti osjećaj da je prostor velik i raskošan od nečega što objektivno nije naročito veliko. Ovaj boravak površinom nije posebno velik, ali zbog staklenih stijena i proširenja na terasu, visine stropa, pa i samog pogleda, izgleda puno veće – kaže arhitektica.

Ostatak kuće spuštenog je stropa kako prostori ne bi bili neproporcionalni, a uz ostalo, s visokim stropovima bilo bi ih teže zagrijati. Kuhinja je izrađena po mjeri, od iverala, a njezina je specifičnost što nema gornjih elemenata. Izvedena je u slovo U sa šankom, ugradbenom pećnicom, pločom za kuhanje i perilicom posuđa, sve su police, ladice i ormarići bez vidljivih ručki, a pažnja je posebno posvećena kombinaciji boja u bež i tamnosmeđoj nijansi. Hladnjak je skriven uz veliki ugradbeni ormar u niši, dok se s druge strane nalazi kupaonica, pa je dio tog zida također iskorišten kao niša u kojoj se nalazi veća tuš-kabina. Druga, manja kupaonica je u glavnoj spavaćoj sobi uz walk in garderobu. U hodniku koji vodi prema toj glavnoj spavaćoj sobi smještene su još dvije, površinom vrlo male spavaće sobe s krevetom i ugradbenim ormarom u nišama. Te dvije manje spavaće sobe, za razliku od glavne, imaju pogled na istok, na polja i šumu u daljini.

No, još jednu zanimljivost primjećujemo u dnevnom boravku. Na podu je, naime, postavljen običan laminat, što je još jedan dokaz da vlasnici nije bio prioritet hvaliti se skupoćom materijala. S druge strane, vlasnica je malo luksuza poželjela u spavaćim sobama, gdje su na podu tapisoni kako bi ukućani i njihovi gosti iz kreveta ujutro stali na meki pod.

– Nastojale smo da se sve uklopi u cjelinu. Nije nam bio bitan luksuz ili skup materijal jer i ovaj svijetli laminat vrlo dobro funkcionira. Naime, razlika u cijeni parketa i laminata je značajna. Usklađivanjem svih elemenata dobile smo prostor koji odmara, nije preopterećen bojama i detaljima. Razumijevanje i dobra komunikacija i u tome su bili velika prednost – pojašnjava arhitektica.

– Kompliment mi je što vlasnica zapravo više vremena provodi ovdje nego u Zagrebu, čak toliko da je spremna svaki dan putovati u Zagreb na posao i navečer se vraćati. Iako im je to vremenski zahtjevno, vrijeme provedeno ovdje im je prevrijedno da bi čekali samo vikende. Ovo je postao prostor za obiteljsko okupljanje – zaključuje.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite