Villa Paulina

Jedna od najluksuznijih vila grada Sv. Vlaha

Vila koja oduševljava interijerom i eksterijerom
Profil
Vlasnici:
mladi bračni par
Info:
vila s garažom od 500 četvornih metara
Projekt preuređenja:
STUDIO UP

Dubrovačka ulica Frana Supila kao jedan od najelitnijih dijelova Dubrovnika vrvi luksuznim vilama, no jedna od njih privlači pozornost. Sagrađena još 1936. godine, Villa Paulina iza sebe ima zanimljivu priču. Prvotni vlasnik tog zdanja, a i graditelj, bio je bračni par, dr. Anton Miličević i njegova supruga Paulina po kojoj je vila i dobila ime. Iako je sagrađena u razdoblju između dva svjetska rata, taj predivan primjer moderne arhitekture ostao je u tom razdoblju gotovo netaknut, zbog predanosti Pauline Miličević i njezine odane domaćice Marije, koja je i naslijedila vilu o kojoj se danas brine njezin unuk, ujedno sadašnji vlasnik. Bračni par Miličević živio je luksuznim životom.

Zime su provodili na skijanju u Austriji i Italiji, a ljeta u svojoj vili u Dubrovniku. Jako su voljeli jedrenje i tenis. Posjedovali su već u to vrijeme automobil i proputovali svijet, družili se s tadašnjim jet-setom u regiji pa je njihova kuća često pružala gostoprimstvo njihovim brojnim prijateljima. Uređena u eklektičnom stilu, povezujući razne stilove iz 20. stoljeća, prvenstveno art deco sa suvremenim komadima namještaja poznatih inozemnih i hrvatskih dizajnera, Villa Paulina je preuređena u luksuznu vilu za odmor gostiju iz inozemstva. Mladi par nasljednika koji se danas brine o vili lani ju je preuredio u svrhu luksuznog odmora, a preuređenje je potrajalo oko dvije godine.

Vila s garažom zauzima prostor od oko 500 četvornih metara. Na terasi ispred prizemlja nalazi se bazen manjih dimenzija koji je sagrađen tijekom preuređenja. Budući da su sadašnji vlasnici željeli da vila nakon uređenja ne odudara od originala, nije bilo drastičnih preinaka. U prizemlju se nalaze društvene prostorije od kojih je najzanimljiviji salon sa starinskim namještajem, u kojem je zidove u cijeloj prostoriji oslikala akademska slikarica Nikolina Šimunović, čije su slike i instalacije postavljene u cijeloj vili. – Moja baka je došla živjeti u ovu kuću u 17. godini i ostala je tu sve do prije nekoliko godina.

Cijelo se vrijeme brinula o kući i vlasnici i sve je održavala. Ona je zapravo najzaslužnija što su kuća i sav namještaj u njoj tako dobro očuvani – kaže mladi vlasnik Ivan kojemu je u preuređenju vile puno pomogao zagrebački arhitektonski STUDIO UP koji je osmislio nacrte za rekonstrukciju objekta, a pobrinuli su se i za dizajn i namještaj, ali i poštovali želje vlasnika. Osim što je kuća prepoznatljiva po spajanju novog i starog, svaka prostorija u kući se razlikuje i stilom u kojem je uređena.

Kuća je od 2008. godine zaštićena kao objekt iznimne arhitektonske vrijednosti između dva svjetska rata, uz konzervatorsko objašnjenje da je riječ o arhitekturi moderne s mediteranskim utjecajima. S prvog kata, koji se naziva i Paulinin kat, prekrasan je pogled na staru dubrovačku povijesnu jezgru.

Iako je impozantno zdanje preuređeno, pazilo se da ne odudara od originala pa nije bilo drastičnih preinaka

Tu se nalazi salon u kojem je bivša vlasnica provodila puno vremena i blagovaonica, gdje su preinake napravljene uz pomoć novih kliznih vrata između blagovaonice i spavaće sobe. Uz stolce s potpisom Charles&Ray Eames, od kojih je svaki u drugoj boji, zanimljiv detalj je i luster s potpisom Dear Ingo by Ron Gilad. Vlasnicima se luster jako svidio i smatraju da se odlično uklopio u taj prostor koji je lišen nepotrebnih detalja, a sve je u službi funkcionalnosti.

U blagovaonici je i zanimljiva svjetiljka u obliku tigra izrađena od mramora još 30- ih godina. Na zidovima salona nalaze se zanimljive instalacije sa starim telefonima, također rad slikarice Nikoline Šimunović. Prostorom dominira originalna zelena fotelja u kojoj je vlasnica Paulina često sjedila i čitala. Zelena fotelja je djelo dizajnerice Eileen Gray i jedna je od najprepoznatljivijih Bibendum Chair by Eileen Gray iz 1929. godine. Originalne sačuvane fotelje na kojima je gospođa Paulina sjedila, čitala i uživala uglavnom se nalaze u prizemlju u oslikanoj prostoriji.

U spavaćoj sobi je namještaj od slavonskog hrasta s potpisom Numen/For Use. Iz te sobe se može izaći na manju terasu s jacuzzijem. Svaka prostorija ima stilski različite lustere s potpisom drugih dizajnera, a dominiraju crno-bijeli tonovi. Kupaonice, kojih u kući ima čak osam, dizajnirane su jednostavno, sve imaju kadu i vrlo zanimljive retrošpine. Na drugom katu su dvije spavaće sobe od kojih prva ima mali balkon i plavu kupaonicu koja podsjeća na more.

Pogled privlači zanimljiv stol koji podsjeća na stomatološki stolić te stolac s potpisom Konstantina Grčića. S južne strane vile su sve kupaonice u plavoj boji, a sa sjeverne u zelenoj i napravljene su od mozaika. Samo neka od dizajnerskih imena čiji se namještaj nalazi u vili su Charles&Ray Eames, Eero Saarinen, Jean Prouvé, Eileen Gray, Hee Welling, Otto Blümel, Maarten Van Severen, Grupa Numen/For Use…

Na drugom katu i je vrlo posebna kupaonica koja se razlikuje od svih drugih, osmišljena je u crno-bijelim tonovima i sva je u ogledalima. Njome dominira starinska kada s potpisom Devon&Devon Admiral bathtub sa zanimljivim nogama odnosno postoljem te crni baršunasti sačuvani divan iz 30-ih godina na kojem se vlasnica odmarala. Iz te kupaonice stepenice vode u potkrovlje i te dvije prostorije su zapravo najneobičnije u cijeloj vili. U potkrovlju je posve drukčija konceptualna priča od ostatka kuće.

Cijelim potkrovljem gdje se nalazi spavaća soba dominiraju svijetli tonovi i police za knjige. Puno je krovnih prozora, ormari su ugrađeni u kose zidove, a iza zidnih pregrada nalazi se još jedna manja kupaonica. Vlasnici ovdje planiraju postaviti još i veliki projektor na zid, a prostor iza kreveta krasi još jedna u nizu umjetničkih instalacija. Villa Paulina je vrlo funkcionalan hommage art decou i ostalim stilskim razdobljima 20. stoljeća, u zanimljivoj kombinaciji sa suvremenim elementima.

Ako vam se svidio ovaj interijer, molimo vas da ga podijelite!

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. studeni 2024 21:32