Cool mjesto: Slastičarnica Kolaccino

Vlasnici Kolaccina, bračni par Matej i Lea Gagulić, pozvali su nas da pogledamo neugledne i zapuštene poslovne prostore tadašnje kemijske čistionice i papirnice u prizemlju najzapadnijeg od tri nebodera u zagrebačkom naselju Gajnice.

Oni su tada imali viziju da neposredno uz veliki park s nedavno uređenim dječkim igralištem i šetnicama ponude sadržaj koji će služiti kao ‘servis’ velike zelene površine pune djece, mladih, roditelja te djedova i baka. Mjesto u kojem će se moći nešto slatko popiti, pojesti, sjesti ili ponijeti nešto ‘za van’.

Mjesto gdje će se u ljetnim mjesecima odrasli odmarati na prostranoj nenatkrivenoj terasi dok paze na svoju djecu koja se igraju u parku, gdje će zaljubljeni moći otići na domaći kolač i sok ispod vedrog neba, okruženi krošnjama stabala i zaštićeni od sunca velikim neboderom s južne strane – opisuje arhitekt Bernard Domniku kako je počela priča o jednoj od najslađe uređenih slastičarnica u Zagrebu.

Domaća proizvodnja

Osnovni zahtjev vlasnika prema arhitektu i dizajnericama bio je da u konačnici naprave ugodan prostor koji će ponuditi novi sadržaj stanovnicima Gajnica i onima koje se u Gajnicama nađu, a potencijalno u budućnosti i nekim drugim zagrebačkim naseljima. U funkcionalnom smislu to je značilo smjestiti sve sadržaje koji su potrebni u mali prostor od 45m2 (dva ulaza, prostor za sjedenje, poslužni pult, šank, sanitarije za korisnike i osoblje, kuhinju i malo skladište) s obzirom na to da je preduvjet bio da sve slastice budu domaći proizvod proizveden u samom prostoru, a i da taj mali prostor opslužuje i vanjsku terasu koja je površinom veća od unutarnjeg prostora. – Počeli smo brendiranjem, spojem apstraktnih ideja atmosfere i ambijenta koji želimo postići te zahtjevima funkcije novog ugostiteljskog objekta.

Tako smo došli do imena Kolaccino koje simpatično sugerira spoj kave i kolača kao osnovih simbola ponude i loga, spoja izgleda pjenice capuccina i muffina. Paralelno se razvijao vizualni identitet brenda te arhitektonski projekt konkretnog uređenja i adaptacije, što je bio uvjet za simbiozu dizajna i arhitekture kroz koju smo željeli dobiti rezultat koji je produkt total dizajna – od imena, identiteta do interijera koji vizualno komunicira jednakim, prepoznatljivim jezikom.

U tome je vrlo bitna bila podrška vlasnika koji su upravo željeli tu razinu projekta i ništa manje od toga te su sudjelovali u odlukama i svim kreativnim fazama projekta dajući svoj doprinos kreativnim idejama poput jedinstvenog parkinga za dječja kolica, prostora za presvlačenje djeteta…, a i odlukama pri izboru materijala i opreme – objašnjava arhitekt Bernard Domniku i ističe da materijali i boje u interijeru prate boje vizualnog identiteta.

Sistem pravokutnika

– Tako imamo motive korneta, razlivenog brašna, i to sve u prirodnim tonovima i bojama s prirodnom bojom i teksturom oraha koji dominira u neutralnom sivo-bijelom ambijentu punom detalja u nježnim bojama identiteta. Također je posebno oblikovan sistem polja pravokutnika u kojem se materijali i boje izmjenjuju počevši od vanjskog pročelja, preko unutarnjeg centralnog zida, kao i prostora pulta za posluživanje i šanka.

Takvo uređenje prati i zahtjeve atmosfere u prostoru koji unutra djeluje poput ugodnog dnevnog boravka i blagavaonice malog doma idealnog za zimsku atmosferu i prostrane terase koja je integrirana u prostor parka i okružena krošnjama drveća kao spoja slastičarnice i parka u proljetnim i ljetnim mjesecima – kaže arhitekt.

Dodaje da je veliki namještaj u prostoru dizajniran i izrađen posebno za prostor po narudžbi, dok je komadni namještaj kombinacija dizajnerskih detalja i suvremenog namještaja velikih trgovačkih lanaca. Sofe su naručene u posebnoj dimenziji i materijalu i proizvedene u Hrvatskoj, kao i fotelje u izlogu. Retrostolice su serijski proizvod iz Italije. Isto tako na terasi, stolice i stolovi su od Sieste, a lounge dio dizajniran je i izveden tako da se izdigne iz samog podesta terase. Poseban efekt daju Selettijeve dizajnerske lampe Kolumbovo jaje napravljene od recikliranog kartona za jaja te mjesto za dvoje u “Izlogu” kao posebnosti same arhitekture nebodera.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!