INTERVJU TEA ŽAKULA

Vrlo se malo zna o utjecaju ventilacijskih sustava na širenje virusa - to ćemo istraživati

Tea Žakula, docentica je i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje
 Fakultetu strojarstva i brodogradnje
"Želja mi je zainteresirati polaznike festivala za temu pametnih zgrada, ali i potaknuti da kritički sagledaju pojedina rješenja"

Online festival To spring with Oris 18. i 19. ožujka koncipiran je kao 14 predavanja, uz javljanje uživo iz Oris Kuće arhitekture te interakciju predavača i publike na profesionalnoj event platformi za virtualna događanja. Jedna od sudionica je Tea Žakula, stručnjakinja svjetskog ranga za niskoenergetske i pametne zgrade. Docentica je i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

image
Tea Žakula, docentica je i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje
Fakultetu strojarstva i brodogradnje


Objasnite nam, kao laicima, kad se kaže pametna kuća - zašto je pametna?

- Pametna zgrada je ona koja koristi tehnologiju kako bi u stvarnom vremenu odgovorila na potrebe i želje korisnika uz najnižu potrošnju resursa - energije, vode, režijskih troškova. Primjerice, pametna zgrada bi na temelju preferencija korisnika zgrade, meteoroloških uvjeta i cijena električne energije trebala moći prepoznati najbolje vrijeme za uključivanje sustava grijanja i hlađenja, spuštanje zasjenjenja, otvaranje prozora ili uključivanje rasvjete te biti u mogućnosti to automatski i izvršiti. Pritom je bitno napomenuti da 'najbolje vrijeme' nije uvijek sukladno onome što mi smatramo logičnim, te se primjenom umjetne inteligencije mogu postići znatne uštede resursa, a uz istu ili čak višu razinu komfora. Kao drugi primjer, pametna zgrada također bi morala moći automatski dijagnosticirati kvarove sustava i poslati informaciju relevantnim službama te odgovoriti na potrebe energetske mreže.

Određene se tehnologije promoviraju kao zelene, ali rješenje koje je izvrsno za jednu zgradu može biti krivo za drugu



A niskougljična zgrada, u čemu je štos?

- Ovo nije jednostavno pitanje, ali pokušat ću sažeti. Potrošnja energije utječe na emisije ugljičnog dioksida, pri čemu su zgrade u razvijenim zemljama odgovorne za oko 40% ukupne potrošnje energije, te više od 30% emisija ugljičnog dioksida. Mnoge zemlje velik naglasak stavljaju na energetsku obnovu i zgrade gotovo nulte potrošnje energije, odnosno zgrade koje troše vrlo malu količinu energije tijekom uporabe. Međutim, pritom često zaboravljamo sagledati cijeli sustav. Primjerice, energija potrebna za izradu pojedinog elementa zgrade - betona, fotonaponskih panela i drugog može biti iznimno velika. Kao drugi jednostavni primjer, prelazak na biomasu kao obnovljivi izvor energije nema previše smisla ako pritom uništavamo šumu. Iako se niskougljične zgrade često koriste kao sinonim za niskoenergetske zgrade, osobno bih pod pojmom 'niskougljična zgrada' voljela vidjeti znatno složenije analize, odnosno one koje obuhvaćaju cijeli sustav, i to tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade.

Energetsku obnovu sve više zamjenjuje želja za statičkom obnovom. Mogu li se provoditi zajedno?

- Statička i energetska obnova apsolutno su kompatibilne i svakako bi bilo dobro provoditi ih zajedno. Bitno je također osvijestiti korisnicima zgrada važnost i prednosti cjelovite energetske obnove kojom se unapređuju svi bitni dijelovi sustava, a ne samo fasada.

image
Dogradnja zgrade Regionalnog centra kompetentnosti Ruđer Bošković u Zagrebu, Getaldićeva 4

Red. prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., autor i glavni projektant
Mark Miščević, mag. ing. arch., koautor i suradnik projektanta

Autor 3D modela Mark Miščević, 2020.

U sklopu Regionalnog centra kompetencija u suradnji Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Tehničke škole 'Ruđer Bošković' izgradit će se laboratorij za pametne zgrade, u kojem će se provoditi edukacije, analize, istraživanja...



U planu je laboratorij za pametne zgrade uz Tehničku školu 'Ruđer Bošković', što ste dogovorili u suradnji s tom školom. U kojoj je fazi projekt?

- Fakultetu strojarstva i brodogradnje je partner Tehnička škola 'Ruđer Bošković' na projektu Regionalnog centra kompetencija financiranom iz europskih fondova, a u sklopu kojeg će se izgraditi spomenuta zgrada. Zgrada će služiti kao živi laboratorij za pametne zgrade. Zadatak Laboratorija za energetiku učinkovitost FSB-a čija sam voditeljica bio je osmisliti koncept zgrade te razviti kurikulum za poslove budućnosti, odnosno stručnjake koji će u budućnosti projektirati i upravljati takvim zgradama. Osim edukacije, na zgradi ćemo također provoditi vrlo zanimljiva znanstvena istraživanja u području energetike i pametnih zgrada, u suradnji s MIT-em i američkim nacionalnim laboratorijem Lawrence Berkeley National Laboratory. Istraživanja koja smo već počeli fokusirana su na teme naprednog upravljanja korištenjem umjetne inteligencije, komunikacije korisnika zgrade i umjetne inteligencije te utjecaja sustava ventilacije pri širenju virusa. Zgrada je u završnoj fazi projektiranja te se očekuje izgradnja krajem ove, početkom iduće godine.

Planirate i istraživanje vezano za aerosol i ventilaciju? Jeste li već došli do nekih otkrića?

- U početnoj smo fazi ovog istraživanja koje je potaknula pandemija koronavirusa. Zasad su nam najzanimljivija saznanja da se zapravo vrlo malo zna o utjecaju ventilacijskih sustava na širenje virusa i korištenju ventilacijskih sustava u suzbijanju pandemije. Osim analiza korištenjem detaljnih računalnih simulacija, na zgradi koja se gradi također ćemo imati priliku provoditi eksperimentalna istraživanja kako bismo odgovorili na mnoga bitna pitanja. Želimo biti bolje pripremljeni za slične situacije u budućnosti.

O čemu planirate govoriti na festivalu svojim kolegicama?

- Želja mi je zainteresirati polaznike festivala za temu pametnih zgrada, ali i potaknuti da kritički sagledaju pojedina rješenja. Iako se često u medijima, ali i u struci, određene tehnologije promoviraju kao 'zelene', rješenje koje je izvrsno za jednu zgradu može biti potpuno krivo za drugu. Također, stalo mi je potaknuti arhitekte na intenzivniju suradnju s drugim strukama. Naime, iako je potpuno jasno da je za projektiranje niskoenergetskih, pametnih zgrada nužno od samog početka osigurati suradnju svih relevantnih struka, u praksi još uvijek vidimo pravocrtni proces projektiranja gdje svaka struka odrađuje 'svoj dio'. Ovo je dokazano iznimno loš proces, čiji je rezultat zgrada koja je estetski i funkcionalno više ili manje uspješna, ali vrlo daleko od svog potencijala vezano uz zdravlje korisnika te potrošnju resursa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. studeni 2024 07:01