Srce svakog doma

Udobna, svijetla i estetska. Takva bi, kažu stručnjaci, trebala biti idealna dnevna soba

 Collov Home Design/Unsplash
Donosimo vam savjete, ideje i inspiracije kako osmisliti središnji dio stana ili kuće

Zamislite jedan dan tročlane mlade obitelji: nakon posla majka odlazi u dječji vrtić po svojeg trogodišnjaka i stiže kući. Zaigrani mališan odmah juri u svoju sobu, vadi omiljene igračke i nosi ih u dnevni boravak kako bi bio što bliže odraslima. Dok majka podgrijava dan prije pripremljeno jelo, pogledom prateći dijete koje se igra, i postavlja stol u blagovaonici, stiže i suprug. Nakon zajedničkog ručka, roditelji se ispruže na udobnoj sofi te se igraju sa sinom. Uz dnevne kućanske poslove, još malo igre u boravku, večere i pripreme djeteta za postelju, roditelji će se navečer, kad imaju vremena samo za sebe, odmarati gledajući TV, raspodijeliti sutrašnje obveze, a jedan od njih zasigurno će dio posla odraditi uz računalo, smješteno odmah pored sofe. Ponekad će im u goste doći kumovi sa svojim klincima, a i tada je boravak, odnosno blagovaonica najbolje mjesto za druženje.

image
SHUTTERSTOCK

Kao i mnogim obiteljima, i ovoj je dnevni boravak središnje mjesto zbivanja u domu. Prostorija je to u kojoj ukućani provode najviše vremena, druže se nakon svojih poslovnih obaveza i opuštaju. Nerijetko je to i dječja igraonica, radni ili glazbeni kutak, a po potrebi i spavaonica. Upravo iz tih razloga dnevni boravak prije svega mora biti funkcionalan i fleksibilan, prilagođavajući se potrebama svih članova obitelji, ali i uređen kako bi se u njemu svi najugodnije osjećali. Pojednostavljeno, mora predstavljati svoje vlasnike i imati dobru vibru, koju će osjetiti i prijatelji kad dođu u posjet.

image
VAN BERGE, ALEXANDER/LIVING4MEDIA

Nažalost, često boravak ne odgovara svim željama ukućana, često je riječ o velikom, a hladnom ili malom i zakrčenom prostoru. Kako bismo vam pomogli u kreiranju idealnog boravka, donosimo kako se pristupa osmišljavanju te centralne prostorije u domu, kako mane prostora pretvoriti u prednosti te koje su najčešće pogreške. Odlučili smo krenuti ispočetka, kad su stan ili kuća tek u fazi projektiranja.

image
GREAT STOCK!/LIVING4MEDIA

Prvi je korak pregledati tlocrt cijelog stana ili kuće i provjeriti povezanost prostorija. Bitno je na mjestu pregledati pogled, odnosno vizuru prema van, proučiti mane i prednosti prostorije čija je namjena da bude dnevni boravak te ih pretvoriti u vodilje koncepta prostora, a idealno bi bilo da se koncept provlači kroz cijeli stan ili kuću. Naravno, tu su i želje ukućana kojima se treba prilagoditi. No, boravak je idealno usmjeriti na jug, istok ili zapad te ga otvoriti u dva smjera.

image
Collov Home Design/Unsplash

Dovoljno je otvoriti ga i u jednom smjeru, primjerice na jug, a ako je izvedivo, povezati ga s terasom za vanjski dnevni boravak. Minimalna ukupna ostakljena površina otvora mora iznositi najmanje jednu sedminu površine poda. Što više dnevnog svijetla, to bolje, no svakako treba predvidjeti kvalitetnu zaštitu od sunca.

image
Ruthie Schuster/Unsplash

Ako je riječ o adaptaciji prostora, ona uključuje uređenje podova, bojanje ili čak rušenje zidova, mijenjanje instalacija, kupnju novog namještaja... Ukratko, poboljšanje dotadašnjeg koncepta. Znači, preispitivanje dotadašnjih mana, ali svakako analizu prostora, koncept korištenja dnevnog boravka s rasporedom namještaja - fiksnim ili fleksibilnim, uzevši u obzir sve poznate činjenice, želje svih korisnika prostorije i eventualno buduće prinove te postići maksimalnu iskoristivost. Svakako, i u ovom slučaju treba naglasiti prednosti i sakriti mane ili ih pretvoriti u prednosti.

image
Andrew Barrowman/Unsplash

Bitno je, osim ulaska dnevnog svjetla, preispitati i izvore svjetlosti noću, mogućnosti kreiranja radne, ali i opuštajuće atmosfere. Boravak, osim funkcionalnog tlocrta, mora imati paletu prostora za druženje, opuštanje, igranje, možda blagovanje ili spavanje... Ovisno o vlasnicima, on može biti spartanski uređen, opremljen kao galerija, igraonica ili neki lounge bar ili biblioteka ili, pak, mješavina svega.

Minimalna površina dnevnog boravka trebala bi biti, 20 četvornih metara, a prosječna je površina 25 kvadrata. Širina sobe ne može biti manja od polovice svoje dužine, niti manja od 190 centimetara. Dubina sobe ne smije biti manja dva i pol metra svijetle visine sobe. Svijetla visina, ona od završnog poda do završnog stropa, stambenih prostorija ne može biti manja od 2,6 metara. Što je viši prostor, to je prozračniji i djeluje otmjenije.

Ako se u nekoj prostoriji može dobiti viši strop to bi svakako trebalo postići u dnevnom boravku.

image
Sidekix Media/Unsplash

Dnevna soba može biti osmišljena kao zasebna prostorija, u loftu, jednosobnom stanu i garsonijeri, a danas je sve veći trend spajanja boravka s blagovaonicom i kuhinjom. Preuređuje li se stan, to uključuje i građevinske radove, najčešće rušenje zidova, ali uzimajući u obzir povećanje kvalitete stambene površine, to je u većini slučajeva dobro rješenje.

Trend spajanja boravka s kuhinjom se nastavlja, pogotovo u stanovima, u kojima se pokušava dobiti veći dnevni prostor za boravak. Tada je komunikacija direktnija i stanari provode više vremena zajedno. Međutim, glavni nedostatak su mirisi od pripreme hrane, koji se, ako nekome smetaju, ne mogu zaključati u kuhinji. Osim s boravkom, kuhinja je često povezana i s predsobljem. Odvajanje se može postići običnim vratima, šankom sa segmentima za otvaranje, staklenim ili kliznim vratima koja mogu biti naglašena bojom, od kaljenog stakla, možda s fotoprintom ili su dio zidne obloge pa su nevidljiva.

image
Designecologist/Unsplash

Ako je tema prirodna svjetlost, radi koje bi se rušio zid, na tržištu postoji alternativno uvođenje prirodnog osvjetljenja u tamnije zone stana ili kuće. Ako je investitor jako osjetljiv na mirise i u njegovu se domu često kuha, tada ne bih predložila rušenje zida, ali bi jedna od mogućnosti bila povećanje kuhinje i prostora za blagovanje. Jako je važno preispitati odnos stanara prema pojedinim prostorima, odnosno njihov boravak u njima, kako bi se interijer mogao to bolje skrojiti za njih.

U svakom slučaju, idealni dnevni boravak podrazumijeva dovoljno dnevnog svjetla, udobno sjedenje, čitanje, gledanje TV-a, možda blagovanje i rad te, ako je moguće, izlazak u prirodu. Sve, naravno, ovisi o površini stana ili kuće, ali i o broju članova obitelji te njihovim ukusima i željama. Tako razlikujemo obiteljski boravak od onog za samca.

image
Sidekix Media/Unsplash

Obiteljski boravak bi trebao imati mjesta za druženje, razgovor, igranje mališana, možda blagovanje, izlazak na terasu ili vrt, ali primarno je zajedničko druženje uz dovoljno dnevnog svijetla. Dnevni boravak za samca trebao bi imati prostor za odmaranje, chill out zonu, eventualno jednu radnu zonu, možda kutak za goste ili blagovanje, a ako samac ne objeduje prečesto u stanu ili ako je stan manje površine, tada je i kuhinja u sklopu ove prostorije.

Ako su kuća ili stan veće tlocrtne površine, dnevni boravak je prostraniji, fotelje su većih dimenzija, mekše i udobnije. Postoje razne vrste udobnog sjedenja: grupirane ili pojedinačno raspoređene za razne funkcije, od odmaranja i primanja gostiju, kada je blagovaonica odvojena, preko čitanja u luksuznijoj polufotelji, do prostora za cheslon stolicu. U takvim domovima koriste se i znatno skuplji komadi namještaja za akcente, koji naglašavanju stil investitora, izlažu se uz posebnu rasvjetu, postavljaju se slike i skulpture... Tada prostor može postati mini galerija. Naizgled je manje personaliziran i dotjeraniji, ali ne bi trebao djelovati hladno.

image
Katja Rooke/Unsplash

Pod osnovnim namještajem za boravke podrazumijevamo, dakle, sofu, eventualno polu-fotelju, stolić, TV, funkcionalnu i ambijentalnu rasvjetu te zaštitu od sunca na prozorima, a pod sekundarnim regal ili vitrinu za knjige, slike, ogledala, komode s ladicama, ugradbene zvučnike, dekorativni elementi poput jastuka i tepiha, zatim stol i stolice za blagovanje ako je riječ o boravku spojenom s kuhinjom te ostali pokretni predmeti. Jedan od zanimljivih, a opet logičnih savjeta svakako je onaj vezan uz televizor. Naime, bitno je da iza sofe nije prozor i da u TV da ne tuče svjetlo. Jedna od preporuka je sofu smjestiti uza zid a da pogled s nje bude i prema van i prema ulaznim vratima u sobu.

Na kvalitetnoj sofi nikako ne valja štedjeti, kao ni na barem jednoj kvalitetnoj lampi s potenciometrom. Sofa mora biti udobna, ne pretvrda niti premekana. Ne mora biti brendirana, ali mora imati kvalitetan sastav. Ne mora biti ni kožna, ali bilo bi dobro da su joj presvlake perive. Televizijski ekran također bi trebao biti kvalitetan i svojim dimenzijama odgovarati poziciji udaljenosti od sofe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. listopad 2024 01:38