Volite li time-lapse snimke? Riječ je o filmićima snimljenima tehnikom ubrzanog snimanja, tijekom koje kamera snima pojedinačne fotografije ili kadrove u točno određenim vremenskim razmacima. Kad se te fotografije puste normalnom brzinom (obično 15 do 30 sličica u sekundi), spori procesi koji traju satima, danima ili mjesecima izgledaju kao da se događaju vrlo brzo. Izlazak i zalazak sunca, kretanje oblaka, otvaranje cvijeta ili gradnja građevine snimljeni takvom tehnikom posebno su upečatljivi.
Sličnom se tehnikom (doduše, animacijski) možemo poslužiti i pri povijesnim snimkama, kako bismo (ubrzano) vidjeli kako su se odvijale povijesne bitke ili kojom su se brzinom razvijali gradovi. A baš ovo posljednje je tema sjajnog videa, nedavno objavljenog na YouTube kanalu The City Clock. The City Clock rekonstruira stvarne gradove u 3D-prikazu, od prvih naselja do današnjeg izgleda. Teren, rijeke i ulice preuzeti su iz otvorenih kartografskih podataka, a svaka se građevina pojavljuje u godini u kojoj je doista izgrađena. Bez naracije i slika generiranih umjetnom inteligencijom, samo grad koji raste, stoljeće po stoljeće.
Tom je tehnikom The City Clock napravio i trodimenzionalnu animaciju koja prikazuje kako se Zagreb razvijao tijekom približno 1000 godina - od srednjovjekovnog naselja na brežuljcima Gradecu i Kaptolu do današnjega velikog grada. Posebno je zanimljivo što autori nisu objavili samo atraktivan 13-minutni video, nego i opsežnu dokumentaciju s izvorima, povijesnim podacima i objašnjenjima načina izrade.
Kako je nastala animacija?
Video je izrađen u programu Blender, koji se koristi za 3D modeliranje, animaciju i vizualizaciju. Autori navode da nisu koristili umjetnu inteligenciju za generiranje slika ili videa; umjesto toga, svaka je scena računalno rekonstruirana na temelju geografskih podataka, povijesnih zapisa i digitalnih karata.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Za izradu je upotrijebljeno čak 50.692 stvarna tlocrta zagrebačkih zgrada iz baze OpenStreetMap. Njihove visine određene su prema dostupnim podacima ili broju katova, dok su povijesni podaci korišteni za prikaz promjena u gradu, uključujući nekadašnje zidine, vrata, mostove, rijeke, ali i promjene koje su dolazile uslijed velikih požara, poplava ili ratnih razaranja.
Posebno je zanimljiv način na koji su određene godine izgradnje pojedinih građevina. Za 302 zgrade godina je bila zabilježena u OpenStreetMapu, a 393 važna objekta istražena su pojedinačno. Za preostalih 49.997 zgrada godina nije bila poznata, pa je procijenjena na temelju četvrti u kojoj se nalaze i njihovih visina. Autori pritom otvoreno naglašavaju da su te procjene približne i da prikazuju razvoj pojedinih gradskih područja, a ne točnu godinu izgradnje svake kuće.
Od Gradeca i Kaptola do Novog Zagreba
Animacija počinje prikazom dvaju zagrebačkih brežuljaka i potoka između njih. Zatim se kroz kronološki slijed prikazuje kako se grad širio, mijenjao i dobivao svoje najpoznatije građevine.
Među prvim važnim događajima spominje se osnutak Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, za vrijeme ugarskog kralja Ladislava. Godina 1134. označena je kao prvi poznati pisani spomen Zagreba, dok je 1242. zabilježena mongolska provala i razaranje katedrale. Iste godine, 16. studenoga, Zlatnom bulom Bele IV. Gradec je dobio status slobodnoga kraljevskog grada.
Video zatim prikazuje podizanje gradskih zidina, razvoj Kaptola, požare koji su više puta uništavali dijelove grada te nastanak važnih građevina. Posebno su zanimljivi prikazi velikih požara iz 1645., 1674. i 1706. godine, kao i požara iz 1731., nakon kojeg je, prema predaji, u pepelu Kamenitih vrata neoštećena ostala slika Majke Božje.
U 19. stoljeću Zagreb se počinje širiti prema jugu, a animacija prikazuje nastanak Donjega grada i razvoj njegova karakterističnog urbanističkog rastera. Tu su i izgradnja Zelene potkove, otvorenje Glavnoga kolodvora 1892. godine, Hrvatskoga narodnog kazališta 1895. te završetak obnove katedrale 1902. godine.
U novijem razdoblju prikazani su širenje grada preko Save, nastanak Novog Zagreba, izgradnja Mamutice u Travnom tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Univerzijada 1987. i otvorenje Arene Zagreb 2008. godine. Posebno mjesto imaju i dvije velike zagrebačke katastrofe: poplava iz 1964. godine te potres 22. ožujka 2020. godine.
Katedrala, Mamutica i Vjesnikov neboder
Jedan od najzanimljivijih dijelova projekta jest praćenje promjena na poznatim zagrebačkim građevinama. Autori su posebno istražili 393 znamenitosti, među kojima su zagrebačka katedrala, crkva svetog Marka, Kamenita vrata, Lotrščak, Popov toranj, Mirogoj, Medvedgrad, Mamutica i Arena Zagreb.
Tako se, primjerice, može pratiti kako se zagrebačka katedrala mijenjala kroz stoljeća, od prvih graditeljskih faza do velikih oštećenja u potresima i obnove. Prikazani su i padovi vrhova njezinih tornjeva nakon potresa 2020. godine, kao i činjenica da su oba tornja od 2024. niža približno 30 metara, dok se čeka njihova ponovna rekonstrukcija.
Animacija završava novijim događajima, uključujući požar Vjesnikova nebodera 17. studenoga 2025. godine i njegovo uklanjanje koje je, prema kronologiji na stranici, završeno do lipnja 2026.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....