JEDNOSTAVNOST KOJA ODUŠEVLJAVA

Stil uređenja: Skandinavski

Što je to toliko privlačno u skandinavskom dizajnu?

Znače li vam što imena Alvar Aalto, Arne Jacobsen, Borge Mogensen, Hans J. Wegner, Verner Panton Poul Henningsen, Maija Isola…? Ako ih prepoznajete i divite se njihovom radu, znate da je riječ o pionirima “modernog modernizma”, a logično je pretpostaviti da ste jedan od ljubitelja trenutačno vodećeg trenda kad je riječ o uređenju interijera – skandinavskog stila.

Što je to toliko privlačno u skandinavskom dizajnu? I kako su sjevernjaci, pritisnuti grubom klimom i oštrim i dugim zimama, uspjeli postići prozračan, topao i ugodan životni prostor? Odgovor glasi: smisao za praktično, lijepo i funkcionalno. A to su Skandinavci usavršili prije skoro sto godina.

Naime, skandinavski dizajn rođen je 1930. godine, pripada modernizmu, pokretu s obilježjima funkcionalizma i pojednostavljenih oblika, koje je pokušao humanizirati uporabom prirodnih materijala (drvo, koža, konoplja…) i demokratizirati korištenjem inovativne tehnike serijske proizvodnje da bi se postigla cijena pristupačna svima.

Pojednostavljeno rečeno, dok je ostatak Europe u prvoj polovici 20. stoljeća težio raskoši i bogatstvu, sjeverna se Europa, koja obiluje šumama, a istodobno se suočila s nemogućnošću uvoza materijala u te zemlje i visokom cijenom proizvodnje, fokusirala na lokalne materijale. S druge strane, ti isti faktori doveli su do danas vrlo prepoznatljive jednostavnosti u estetici koju prepoznajemo kao skandinavski dizajn.

Njegova je svrha poboljšanje svakodnevnog života i stoga su mnogi arhitekti i dizajneri fokusirani na interijere, rasvjetu, tekstil, posuđe… Pokret se pojavio prije svega u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj, a potom proširio na Finsku i Island. Skandinavski namještaj, predmeti od stakla te predmeti za svakodnevnu uporabu u kućanstvu izazvali su veliku senzaciju na legendarnom Trijenalu u Milanu 1947. godine.

Odmah nakon izložbe ti su predmeti postali međunarodno popularni i vrlo pomodni te su izvršili veliki utjecaj na dizajn tog vremena uopće. Tome je pridonijela i putujuća izložba “Design in Scandinavia” koja je prikazivana od 1954. do 1957. diljem SAD-a i Kanade.

Karakteristike skandinavskog dizajna su jednostavnost, funkcionalnost, praktičnost, trajnost, pouzdanost, kvaliteta, estetika, čiste linije… Uređenje doma u skandinavskom stilu temelji se, dakle, na jednostavnosti i kulturi materijala, a uglavnom su to eco-friendly, funkcionalni, minimalistički, nenametljivi, ali istodobno topli, prozračni i svijetli interijeri, često akcentirani upotrebom drva, sirovog čelika, odnosno materijala dostupnih iz lokalnih resursa. U njima prevladavaju svijetle boje, najčešće bijela, koja se kombinira sa zagasitim bojama, primjerice crnom ili sivom, ali dopuštene su i druge pastelne svijetle boje kao nježnoružičasta, svijetloplava i žuta.

Materijali su prirodni, a najčešći su drvo, granit, glina, koža, metal, vuna i krzno, dok su u manjem obujmu korišteni i lijepljeno višeslojno drvo (šperploča), savijena plastika, prešani čelik ili emajlirani aluminij. Najzastupljeniji materijal, drvo, pojavljuje se u prirodnim nijansama ili u bijelim i sivim tonovima na podovima, zidovima, pa čak i stropovima. Tepisi od zida do zida vrlo su rijetki, ali je jedan od nezaobilaznih elemenata manji tepih od prirodnih materijala ili životinjske kože. Poželjni su i jaki printovi ili snažni šareni tekstil i dekor, koji unose živost i dinamiku u prostor.

Što se tiče namještaja, u jednu ruku moglo bi se reći da je to “pametan” namještaj, odnosno da iza svakog predmeta korištenog i stavljenog u skandinavski dom stoji logično objašnjenje njegove funkcije. Primjerice, uz fotelju u dnevnom boravku uvijek ćete naći i prigodnu stojeću lampu za čitanje, kao i toplu dekicu za ugodniji osjećaj. Savim sigurno dobro je uklopiti i pojedini dizajnerski komad namještaja. Neki od karakterističkih komada namještaja za skandinavski dizajn su Paimia chair dizajnera Alvara Aalta, fotelje Jaje i Labud dizajnera Arnea Jacobsena, Bubble chair Eera Aarnia, Prinčev stolac dizajnerice Louise Campbell, lampa Artičoka dizajnera Poula Henningsena, Panton stolac, Eamesov DSW stolac…

Uz prirodno drvo kao najčešći materijal, za izradu namještaja koristi se i plastika. U svakom slučaju, namještaj je funkcionalan, čistih i jednostavnih linija, čak bi se moglo reći minimalistički, ali nikako ne hladan. Istodobno, prostori nisu prenatrpani velikim i teškim komadima. Još jedna specifičnost skandinavskih interijera krije se u kaminu, a bitan element sasvim sigurno je i rasvjeta, jer Skandinavci žive za svjetlo. Uz centralnu rasvjetu na stropu, tu su i funkcionalno svjetlo za čitanje, ambijentalno svjetlo za ugođaj, stolna lampa pokraj sofe, rasvjeta pokraj TV-a, lampa pored prozora, tzv. dušice u cijelom stanu…

Da interijer ipak ne bi bio sterilan, s obzirom na puno bijele i namještaj čistih linija, dojam se upotpunjuje detaljima, kao što su žarulje s kabelima u raznim bojama, topli vuneni pokrivači, mekani jastuci i ukrasi od obojenog stakla. Ostakljeni otvori kuća i stanova obično su bez zastora, što ne čudi s obzirom na geografski položaj skandinavskih zemalja.

Osim po velikim prozorima, da bi se dobilo što više prirodnog svjetla, povezanost s prirodom uočava se u biljkama unutar prostora ili pak printevima inspiriranima lišćem, cvijećem, životinjama…

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 19:13