Kad građani sami preuzmu inicijativu

Možda vam ime zvuči kao zezancija, ali uvjeravamo vas da je ZEZ daleko od toga. Riječ je o (zelenoj) energetskoj zadruzi koja okuplja 20 članova, fizičkih osoba. Zadruga je pokrenuta 2013. godine u sklopu projekta Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Popričali smo sa Zoranom Kordićem, upraviteljem ZEZ-a, te ga pitali koji je cilj ove energetske zadruge.

- Naš cilj je postići stvarnu promjenu u razvoju sektora obnovljivih izvora energije, tako da građani i javni sektor postanu predvodnici energetske tranzicije, a ne pasivni potrošači - kaže Kordić i objašnjava kako je to moguće putem modela energetskog zadrugarstva.

HRVATSKA NA ZAČELJU

- To je jedan od modela putem kojeg građani i lokalna zajednica mogu postići vlasništvo i/ili upravljanje nad elektranama na obnovljive izvore energije. Jako je razvijeno u zapadnim zemljama EU, gdje je primjerice u Danskoj tri četvrtine svih kapaciteta u vjetru u suvlasništvu energetskih zadruga, dok je u Njemačkoj oko polovice svih kapaciteta obnovljivih izvora u vlasništvu građana i lokalne zajednice - objašnjava Kordić, a nas zanima kako pojedinac može ući u ovu priču, i koje mu to benefite donosi.

- Prihvaćanjem zadružnih načela, a to su prije svega briga za lokalnu zajednicu, demokratičnost u odlučivanju, transparentnost u poslovanju... Po službenim računicama Hrvatska je na putu dostizanja ciljeva od 20 posto energije iz obnovljivih izvora energije, no u najvećem postotku se radi o davno sagrađenim hidroelektranama. Po korištenju sunčeve energije za proizvodnju električne energije smo na samom začelju EU, što je u najmanju ruku neobično s obzirom na veliki broj sunčanih sati koje imamo, pogotovo u primorskom dijelu - kaže.

Nedavno je ZEZ, uz brojne druge, pokrenuo i hvalevrijedan projekt pod nazivom “Križevački sunčani krovovi”.

- Prvi put u Hrvatskoj građani imaju priliku uložiti u projekt obnovljivih izvora energije i za to dobivati određenu kamatu, putem mikrozajmova s našom zadrugom. S prikupljenim iznosom zadruga postavlja sunčanu elektranu na krov Razvojnog centra i tehnološkog parka u Križevcima i za to svake godine dobiva odgovarajuću novčanu naknadu ostvarenu radom elektrane, koja se koristi za povrat investicije svim ulagačima.

USPJEH

Projekt se realizira u suradnji s gradom Križevci i uz podršku brojnih domaćih i europskih organizacija, kao što su REScoop (EU federacija energetskih zadruga) i Energy Cities (europsko udruženje gradova) - objašnjava Kordić, a projekt se pokazao kao veliki uspjeh jer je u trenutku pisanja ovog članka prikupljeno 93% od ciljanih 230.000 kuna.

Zanimljivo je da nakon deset godina fotonaponska elektrana prelazi u vlasništvo Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci. Proizvođač solarne opreme garantira 80% učinkovitosti panela 25 godina, tako da će nakon isteka ugovora fotonaponska elektrana nastavljati proizvoditi energiju i ostvarivati uštede. Osim u javnom, Kordić ističe da su primjene ovog modela moguće i u privatnom sektoru.

- U kontekstu nekretnina, ova priča kakvu smo zavrtjeli u Križevcima ima najviše smisla za javne zgrade kojima upravlja javni sektor jer tada su građani zainteresirani za takva ulaganja puno više nego da se radi o privatnom sektoru.

KOLEKTOR NA ZGRADI?

No, potencijal sa strane privatnog sektora može biti u stambenim zgradama gdje se suvlasnici mogu udružiti kroz, primjerice, stambenu zadrugu i postaviti elektranu na krov zgrade, grupno je financirati i potom koristiti proizvedenu energiju za svoje potrebe. Ili na razini hotela ili trgovačkih centara gdje postoji značajna potreba za električnom energijom i gdje se takve investicije isplaćuju u relativno kratkom roku - zaključio je Kordić.

Foto: Inia Herenčić