Crkva sv. Blaža

Sto godina nakon gradnje crkve sv. Blaža na križanju Prilaza Gjure Deželića i Primorske ulice u Zagrebu završeno je njezino uređenje. U njoj nikad do kraja nisu bili dovršeni interijer i svetište. Novo svetište u nedjelju je posvetio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u prepunoj crkvi vjernika. Oltar je pomazan, zapaljen je tamjan, a na oltar su postavljene i svijeće te su u njega ugrađene moći svetaca, ovog puta moći bl. Alojzija Stepinca.

Crkva sv. Blaža djelo je znamenitog arhitekta Viktora Kovačića, no interijer je zbog nekoliko razloga ostao nezavršen i bio je improviziran. Svetište je sada uređeno prema projektu arhitekta Željka Kovačića koji je kao bazu uzeo ideju Viktora Kovačića, ali ju je pritom i osuvremenio. No, kako je došlo do realizacije novog svetišta? Crkva je građena kao centralna dvorana u obliku grčkog križa s armiranobetonskom kupolom. Gradnja je počela 1912. godine, a završena 1915. godine. – Zbog tadašnjih ratnih prilika, ali i zbog smjenjivanja Viktora Kovačića s vođenja gradnje, unutrašnjost crkve nije dovršena.

Izvedeni su tek neki dijelovi u unutrašnjosti koji uglavnom slijede ideju V. Kovačića – govori Željko Kovačić. Primjerice, 1932. godine napravljen je glavni oltar, djelo Stjepana Hribara i Ive Kerdića. Tom prigodom zazidana su tri okulusa na apsidi svetišta, koja su tijekom upravo završene obnove opet otvorena. Pokrajnji oltar Majke Božje izveden je 1942. godine, a oltar Presvetog Srca Isusova godinu dana kasnije prema projektu Stjepana Hribara. Crkvene klupe napravljene su od hrastovine 1925. godine prema nacrtima Viktora Kovačića.

I gotovo ništa nije dalje uređeno, osim bojenja zidova i svodova 1965. godine, do danas. – Već kod prvih dogovora krajem 80-ih godina, u obilasku crkve, pronašao sam na tavanu kolorirani nacrt glavnog oltara V. Kovačića, na kojem su iznad prvog vijenca u parovima po dva apostola u okviru s polukružnom lunetom, razdvojeni vazama iz kojih izlaze palme s grozdovima plodova – objašnjava Željko Kovačić. Prema tom nacrtu V. Kovačića napravljena su sada dvanaestorica apostola, ali bez okvira, samo parovi likova, oslikani na drvenoj ploči, izrezani po silueti, oslonjeni na kameni vijenac, malo odmaknuti od zida, sa svjetlom iza likova.

Izvedba je povjerena umjetniku Zlatku Kauzlariću Ataču. Palme između apostola su trodimenzionalne, s lišćem od mjedenog lima s plodovima datulja od epoksija, stabljikom od keramike i vazom od mjedi u kojoj je sakrivena dodatna rasvjeta. To je napravio Alen Novoselec. Za ponovno otvorene prozore – okuluse – vitraje je osmislio Zlatko Keser. – Iznad otvora upisane su riječi sv. Blaža koje je izrekao rimskom namjesniku Agrikolaju kada ga je tražio da se odrekne kršćanske vjere: ‘Kako može oko, koje je ugledalo svjetlo, opet uzljubiti tminu?’ Tip slova je u pismu kao što je Viktor Kovačić opisivao naslove na svom glavnom projektu crkve – opisuje Željko Kovačić.

U konhi apside, iznad drugog vijenca, kao što je i V. Kovačić predvidio u glavnom projektu, izveo se Krist Pantokrator u mozaiku sa srebrnim i zlatnim smaltima prema nacrtima slikara Tomislava Buntaka. Suradnik na svim mozaicima bio je profesor Milun Garčević. – Novi oltar od kamena Opera Fantastica smješten je centralno. Oltar je položen na okruglu ploču, koja konzolno izlazi u prostor vjernika, crkve, kao plitica. Krug ploče replicira oblik kupole – kaže Željko Kovačić. Inače, za samu crkvu sv. Blaža arhitekt Viktor Kovačić imao je uzore i paralele s bizantskom ili starohrvatskom, romaničkom arhitekturom.

No, osjeća se i utjecaj renesanske, kao i uzor u crkvi njegova profesora Otta Wagnera na Steinhofu sagrađenoj 1907. godine, neposredno pred natječaj za sv. Blaža. Svi arhitekti i umjetnici koji su do danas nešto izveli u interijeru sv. Blaža, kako piše u monografiji izdanoj u povodu 50. godišnjice crkve, slijedili su intenciju Viktora Kovačića. – Stoga sam i ja mislio da je ispravno slijediti ideje Viktora Kovačića, u onom dijelu u kojem postoje podaci – kaže Željko Kovačić. Na blagdan sv. Blaža svečano koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodi monsinjor Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, u utorak, 3. veljače, u 18.30 sati. Svetište je inače uređeno novčanim donacijama župljana.

Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!