U Gospodarskoj zoni Čaporice kod Trilja održana je završna konferencija projekta ‘Postrojenje za proizvodnju energije iz OIE Čaporice‘, čiji je nositelj tvrtka Inovapro. Tom prigodom predstavljeno je bioplinsko postrojenje, prva faza velikog projekta Energetskog parka Čaporice.
Njegova je posebnost tehnologija suhe fermentacije u potpuno zatvorenim tunelima, koja omogućuje da se biootpad pretvara u bioplin, električnu i toplinsku energiju te organski materijal koji se može koristiti za poboljšanje tla. Postrojenje može obraditi 12.900 tona biootpada godišnje. Vrijednost investicije iznosi 17,35 milijuna eura, od čega je 13,1 milijun eura osigurano iz europskih sredstava.
Na svečanom su događaju sudjelovali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Trilja, okolnih gradova i općina, komunalnih društava, Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šuma, kao i brojni poslovni partneri i predstavnici lokalne zajednice.
Prije završne konferencije u prostorima CEKOM-a 3LJ uzvanici su obišli postrojenje i upoznali se s ključnim dijelovima procesa, od prihvata biootpada do proizvodnje bioplina, električne i toplinske energije.
Najljepši hrvatski domovi, bazeni iz snova i priče koje inspiriraju: Ljetni broj D&D-a je u prodaji!
- Ovo nije postrojenje koje samo rješava problem biootpada, ono pokazuje kako otpad može postati početak novog proizvodnog procesa. Iz jedne sirovine dobivamo električnu energiju, toplinu i materijal koji možemo vratiti u gospodarstvo. To je kružno gospodarstvo u njegovu najkonkretnijem obliku. Ne govorimo o teoriji, nego o sustavu koji danas radi u Čaporicama - izjavio je Ante Čikotić, osnivač i direktor tvrtke Inovapro, i dodao da je ovo tek prvi korak šireg razvojnog projekta:
- Naša vizija ne završava proizvodnjom bioplina. Želimo povezati različite izvore energije, sunčane elektrane, baterijske sustave, sušare, poljoprivrednu proizvodnju i budući zeleni AI podatkovni centar. Čaporice mogu pokazati da Dalmatinska zagora nije samo prostor iz kojeg se odlazi, nego i prostor u kojem nastaju tehnologije budućnosti - rekao je Čikotić.
Biootpad koji završava na odlagalištima nekontrolirano ispušta metan, jedan od snažnijih stakleničkih plinova. U Čaporicama se taj plin prikuplja i koristi za proizvodnju energije.
Postrojenje će obrađivati organske ostatke iz hotela, restorana, trgovina, kuhinja i tržnica, biljni otpad iz parkova, nasada i drugih zelenih površina, kao i kominu te druge ostatke iz poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. Takvog materijala na području posebno mnogo nastaje tijekom turističke sezone.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako projekti poput ovih u Čaporicama potvrđuju da gospodarenje otpadom ne smije završavati njegovim odlaganjem.
- Zelena tranzicija mora imati konkretne i mjerljive rezultate. Ovim projektom povećavamo hrvatske kapacitete za obradu odvojeno prikupljenog biootpada, smanjujemo količine otpada koje završavaju na odlagalištima i istodobno proizvodimo obnovljivu energiju. Posebno je važno što je riječ o ulaganju koje povezuje zaštitu okoliša, tehnološki razvoj i stvaranje novih gospodarskih prilika u lokalnoj zajednici i cijeloj regiji - izjavila je ministrica Vučković.
Budući Energetski park Čaporice trebao bi povezati obnovljive izvore energije, industriju, poljoprivredu i digitalnu infrastrukturu. U sljedećim fazama projekta planirana je izgradnja zelenog AI podatkovnog centra, sunčanih elektrana, baterijskih sustava i drugih sadržaja, čime bi ukupna vrijednost ulaganja mogla dosegnuti 60 milijuna eura.
Cilj je razviti sustav u kojem se lokalno proizvedena energija i toplina koriste za potrebe lokalne industrijske, poljoprivredne i digitalne infrastrukture. Čaporice tako postaju primjer infrastrukture budućnosti i kružnog gospodarstva u kojem ostatak jednog procesa postaje energija ili sirovina za drugi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....