vapaj za željezom

Proizvodnje čelika, željeza - u Hrvatskoj - nema, a domaće su željezare uništene

 /SHUTTERSTOCK
Mirko Habijanec ističe kako je do poskupljenja željeza došlo i zbog špekulantske igre

Što se događa s čelikom u građevini, o tome se mnogo govori među građevinarima, pa se tako, primjerice, njegovo poskupljenje spominje i kao jedan od nekoliko razloga skupih novih stanova. No proizvodnje čelika, željeza - u Hrvatskoj, koja je na potresnom području, gdje je statička obnova važnija od energetske - nema, domaće su željezare uništene.

Željezo je ključna komponenta. Ova inicijativa je pragmatična, razgovarali smo već o revitalizaciji jednog pogona. Nema još konkretnih odluka, kazao je ministar graditeljstva Darko Horvat

To se moglo, među ostalim, čuti na nedavno održanim 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnijem godišnjem okupljanju u graditeljskoj industriji.

image
/SHUTTERSTOCK

Na okruglom stolu "Nacionalni plan oporavka i otpornosti - prilika za graditeljski sektor" istaknuto je kako je izuzetno važan element tog plana prostorno planiranje, koje mora postati protočno i transparentno, kako bi Hrvatska mogla iskoristiti sva financijska sredstva.

Lokomotiva koja vuče

Na pitanje što su izazovi u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Mirko Habijanec, predsjednik granske Udruge građevinara Hrvatske i predsjednik uprave tvrtke Radnik, kazao je kako je građevinarstvo uvijek lokomotiva koja vuče sve ostalo. Jedan radnik u građevini je tri do pet radnika u ostalim industrijama.

Nakon potresa, a i na području koje je potresno kao Hrvatska bitne su konstrukcijske obnove zgrada, za što nužna armatura

- Inženjeri građevinarstva i građevinska struka u svakoj su drugoj državi važniji nego kod nas. U razvijenim europskim državama građevinarstvo čini do 8 posto BDP-a, a mi smo na polovici toga. Dok to ne postignemo, nećemo biti razvijena država - rekao je Habijanec, te upozorio Darka Horvata, ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, kako je od iznimne važnosti revitalizirati rad hrvatskih željezara.

Ministar Horvat replicirao je da je o tome bilo govora na nedavno održanim sastancima.

- Željezo je ključna komponenta. Ova inicijativa je pragmatična, razgovarali smo već o revitalizaciji jednog pogona. Nema još konkretnih odluka, ali znajte da smo čuli vapaj cijelog građevinskog sektora - rekao je Horvat.

image
Hrvatska komora inženjera građevine

NAGRADE

Pljesak od pet minuta

Gromoglasni pljesak u trajanju od pet minuta odjeknuo je prošli vikend Hotelom Millenium u Opatiji, kada je dodijeljena nagrada Kolos u kategoriji potresno inženjerstvo i postpotresne procjene, tijekom 15. dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva. Cijela dvorana bila je na nogama. Nagradu su dobili Građevinski fakultet u Zagrebu, a nagrađeni su i inženjeri u kategoriji potresno inženjerstvo za doprinos za provedbu hitnih pregleda i otklanjanje posljedica potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, u Sisku, Petrinji i za Glinu. - Danas kao nikada ranije naša je struka, nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, pokazala zašto je iznimno važna. Kada je bilo najteže, inženjeri građevinarstva su bili tu za naše građane. Naši inženjeri su tako pokazali, ne samo najvišu razinu stručno sti, znanja i profesionalizma već i iznimnu srčanost, hrabrost i čovjekoljublje. Sada nas očekuje put prema oporavku i gospo darskom rastu i potrebna je suradnja svih dionika, zajedništvo i solidarnost. Na tom putu jedna od ključnih uloga pripada građevinskoj struci - istaknula je Nina Dražin Lovrec, predsjednica HKIG-a.

Infrastruktura

Habijanec smatra da je poskupljenje željeza dio špekulantske igre, ali da u Njemačkoj zasigurno nije toliko poskupjelo kao kod nas, pa bi se naša država oko tog trebala bolje postaviti. Ovdje se, dodaje on, govori i o potresu u kojem je najvažnija statika.

- Što nam je potrebno za konstrukcijsku obnovu? Oplata, beton i armatura. A nemamo je, ovisimo o tome hoće li se neki globalisti sada sjetiti pa nam reći da je to pet puta skuplje ili čak, mi vam to uopće više ne možemo dati - kaže Mijo Habijanec.

Primjerice, na jednom gradilištu neka tvrtka treba 500 tona armature.

- Oni kažu dat ću vam je za cijenu od 40 posto, ali sve odjedanput. Pa ne može se tako raditi, zna se kako se to radi, i to su ucjene - istaknuo je on.

image
Unsplash

Dokument uzanaca uobičajenog ponašanja na gradilištima rade stručne službe Ministarstva graditeljstva

Bilo je govora i o revitalizaciji željezničke infrastrukture.

- Svjedočimo valu investicija u infrastrukturu, sam željeznički sustav treba najozbiljnije napraviti, većinu prometa, odnosno 75 posto, s cestovnog treba biti prebačen na željeznički promet. Potrebna nam je ozbiljna rekonstrukcija željezničkog sektora i promjena navika da se prebaci promet s cesta na željeznice. Do 2030. treba prema planu EU, 50 posto prometa prebaciti na željeznice - naglasio je Tomislav Mihotić, državni tajnik Ministarstva prometa i infrastrukture.

Tri milijarde kuna

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je kako će novca za razvoj i obnovu biti, ali ključni izazov je stvaranje apsorpcijskog kapaciteta za korištenje tih sredstava. Na okruglom stolu iznesena je procjena da je za cjelovitu revitalizaciju grada Petrinje potrebno uložiti tri milijarde kuna, dok bi, primjerice, revitalizacije cijelog centra Zagreba donijela BDP-u 1,5-postotni poen.

Ministar Horvat naglasio je i da su uzanci koji su predmet uobičajenog ponašanja na gradilištima, dokument na kojem upravo rade stručne službe njegova ministarstva, te se nada kako će ga dovršiti do kraja lipnja ove godine. q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. studeni 2024 03:06