Pasivna kuća u Hrvatskoj: imamo 300 realizacija i tri certificirana stručnjaka

Kad je profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao prvi hrvatski predstavnik sudjelovao na 11. Međunarodnoj konferenciji o pasivnoj kući, održanoj 2007. godine u austrijskom Bregenzu, gdje je predstavio prvu pasivnu kuću realiziranu kod nas, sagrađenu 2005. prema njegovom projektu u Bestovju kraj Zagreba, ta je kuća tada bila geografski najjužnija pasivna kuća na svijetu. Danas je situacija ipak nešto drukčija, ne samo u svijetu nego i kod nas. Ipak, ne pratimo razvoj drugih zemalja.

Profesor Ljubomir Miščević s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

RANKO ŠUVAR/CROPIX

Faktor 10

Trenutačno imamo oko 300 realiziranih pasivnih kuća, u što se ubrajaju i sve pojedinačne stambene jedinice, a zasad, pretpostavlja se, imamo tri certificirana stručnjaka arhitekta i jednog strojara za pasivne kuće. Moglo se to čuti na 15. Danima pasivne kuće u Hrvatskoj, trodnevnom međunarodnom stručnom skupu s izložbama i stručnim obilaskom koji je u organizaciji Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska, upravo pod vodstvom profesora Ljubomira Miščevića, održan protekli vikend na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu.

- Kod nas se bilježi kontinuiran porast zanimanja i ostvarenja pasivnih kuća gotovo svih funkcionalnih tipova arhitekture, od slobodnostojećih obiteljskih kuća, malih i velikih višestambenih zgrada do zgrada poslovne i mješovite namjene - rekao je Miščević, dodajući kako, nažalost, nemamo niti jednu energetsku obnovu po definiciji pasivne kuće do "faktora 10", što bi značilo da takva obnova omogućava deseterostruke uštede energije.

Standard pasivne kuće još nije obvezujući, ali mu se tekući propisi sve više približavaju. Prema trenutačno važećim propisima o gradnji sve nove kuće i zgrade moraju zadovoljiti standard tzv. gotovo nulte energije.

Nabava opreme

Ipak, standard pasivne kuće znatno je više razine, ne samo u učinkovitosti.

- Pasivna kuća naziv je za energetski standard visoke energetske učinkovitosti, koji se označava kao A+ energetski razred. Popularni naziv za pasivnu kuću je ‘jednolitarska kuća‘, jer je potrošnja energije za grijanje energetski ekvivalent jedne litre loživog ulja, odnosno tri kubika zemnog plina po metru četvornom cijelu sezonu grijanja. To znači da je za stan površine 100 kvadrata potrebno samo 100 litara loživog ulja u cijeloj sezoni grijanja, što je iznimno mala količina energije, a moguće ju je zamijeniti i obnovljivim izvorima energije. Stoga je standard pasivne kuće ostvariv sa zanemarivo malom emisijom stakleničkih plinova - rekao je Miščević.

Render

Tvorac koncepta pasivne kuće njemački je fizičar Wolfgang Feist koji je prije više od 30 godina osnovao Institut za pasivne kuće u Darmstadtu. Izvorno je definirao klasifikaciju pasivne kuće Classic, koja podrazumijeva pojačanu toplinsku izolaciju, trostruko ostakljenje, prekinute toplinske mostove, zrakotijesnu ovojnicu i ventilaciju s rekuperacijom otpadne topline. U novije doba definirana su još dva standarda koja uključuju udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj primarnoj energiji. To su pasivna kuća Plus i pasivna kuća Premium. Ti standardi imaju povećanu energetsku učinkovitost u odnosu na pasivnu kući Classic, a mogu proizvoditi i višak energije.

- Udio obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci zgrade postiže se ugradnjom sunčanih pretvornika (solarnih kolektora) koji pretvaraju energiju Sunčeva zračenja u električnu struju ili u toplinsku energiju. Nažalost, ukupna snaga instaliranih fotonaponskih pretvornika u cijeloj Hrvatskoj, ne uključujući velike fotonaponske elektrane, jednaka je instaliranoj snazi samo u gradu Mariboru. Kako bi se nadoknadilo neopravdano kašnjenje u korištenju obnovljivih izvora energije, za svaku je pohvalu Vladina odluka koja omogućava nabavu fotonaponskih panela i slične opreme po cijeni umanjenoj za 25 posto. Nažalost, sustav uključenja malih privatnih elektrana na obiteljskim kućama i zgradama u javnu mrežu elektroopskrbe trenutačno nije dovoljno učinkovit - istaknuo je Miščević.

Globalni ciljevi

Pasivna kuća, dodao je, uz visoku energetsku učinkovitost ostvaruje toplinsku, vizualnu i akustičnu ugodnost. Naglasio je da je pasivna kuća ujedno i ljekovita.

- Izravan zahvat Sunčeve energije također je polazna preporuka kako bi se ostvarili zdravstveni uvjeti, jer Sunčeva energija besplatno eliminira bakterije. Svježi zrak koji ulazi u ventilacijski sustav filtrira se od grubih čestica onečišćenja, što je iznimno korisno u zaštiti od usisa alergena, prašine i drugih neželjenih čestica u zraku - rekao je Miščević, dodajući da su pasivnu kuću investitori prepoznali kao sve priuštiviji način gradnje koji se puno brže isplati od klasične gradnje. Riječ je o modelu koji, zaključio je, omogućava zadovoljavanje UN-ovih globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030. i Zelenog europskog plana do 2050. godine.