MODERNIZACIJA ZOOLOŠKOG VRTA Zagrebački ZOO bogatiji za desetak novih paviljona hrvatskih arhitekata!

Skorim otvaranjem Restorana, odmorišta i vidikovca Babaloo za posjetitelje zagrebački Zoološki vrt završit će se projekt “Modernizacija Zoološkog vrta, prva faza”. Tijekom ove godine vrt je dobio desetak skroz novih objekata ili su neki stari obnovljeni, i koje svaki potpisuju uglavnom mlađi hrvatski arhitekti.

Tako je Zoološki vrt u Maksimiru, osim što je dobio modernizirane i adekvatnije zgrade za svoje žitelje životinje, za djelatnike i posjetitelje postao i svojevrsni sajam paviljona hrvatskih arhitekata, kojih je desetak sudjelovalo u obnovi. Primjerice dva nova mosta u ZOO-u djelo su poznatog arhitekta Hrvoja Njirića, dok Restoran, odmorište i vidikovac Babaloo, koji se otvara idući mjesec, potpisuje arhitekt Tihomil Matković iz studija OPA čija je arhitektonska generacija većinom i sudjelovala u projektu. Zajednička tema koja se provlači kroz ZOO je fasadna obloga od sibirskog ariša.

Zagrebački Zoološki vrt osnovan je 1925. godine u parku Maksimir te se nekoliko puta parcijalno uređivao. Grad Zagreb i Ustanova Zoološki vrt potpisali su 2014. godine ugovor za projekt “Modernizacija Zoološkog vrta grada Zagreba, prva faza” za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije. Tijekom prve faze izgrađeno je, rekonstruirano i opremljeno 15 objekta, od kojih je većina realizirana ove godine.

Autori arhitektonskih rješenja novih nastambi i objekata u Zoološkom vrtu. Na fotografiji: arhitekti Domagoj Katalin, Miroslav Lazić, Ana Jeren, Tihomil Matković, Kora Demel Zadro, Hrvoje Končar, Ervin Mihelj

ZAŠTIĆENA ZONA

Ovdje je niz noviteta: Glavni ulaz, Nastamba pelikana, Madagaskar, Ribarev i Darwinov most, Volijera za afričke ptice, Edukacijski centar, Restoran, odmorište Babaloo i Istočni ulaz. Projektom su unaprijeđeni uvjeti života životinja, a i u edukativnom i kulturnom aspektu stasao je u suvremeni gradski ZOO afirmirajući i svoje arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti. Arhitektura u tom kontekstu zauzima važno mjesto. Novi su se i preuređeni objekti dobro prilagodili zatečenom okolišu, nisu nametljivi, i na prvi dojam sve je ovdje novo, a opet sve je kao nekad.

- Od banalnog izlaganja “divljeg” životinjskog svijeta, zoološki vrtovi su evoluirali u nositelje očuvanja ugroženih vrsta, edukacijske ustanove i sastavnice - kulturno-turističke ponude gradova. Trudili smo se da ostanemo u skladu s činjenicom da se nalazimo u zaštićenoj zoni prirode i spomeniku kulture - kaže Tihomil Matković.

Novi istočni ulaz u ZOO koji ranije nije postojao

Zoološki vrt dobio je nove ulazne točke. Uz postojeći ulaz iz šume koji je ponovno uređen sada se može pristupiti i istočno iz Maksimirske ulice s Fakultetskog dobra, a oba su ulaza djelo arhitekta Domagoja Katalina iz studija ABWD/Poparh.

“Prepoznatljivost i novi element čini fasadna obloga od sibirskog ariša koja se ponavlja i na Restoranu odmorištu i vidikovcu pridajući novi arhitektonski identitet u slici vrta kroz primjene i odmjerene prirodne materijale i koji se ponavlja na većini novih objekata”, ocijenio je Damir Sekulić, teoretičar arhitekture.

Novi most arhitekta Hrvoja Njirića

Mreža pješačkih komunikacija uz obnovu staza i zaštićenog kulturnog dobra - Lavljeg mosta, doživjela je i proširenje novim mostovima arhitekta Hrvoja Njirića. Mostove krasi elegantnost i lakoća te nenametljivo uklapanje u okoliš. Ribarev most dug 22 metra služi ulazu u ZOO kao druga poveznica, a Darwinov most dug 16 metara prvi put ostvaruje povezivanje s Labuđim otokom na kojem je dječje igralište.

Volijera za afričke ptice, djelo je Studija Arhing

Na tragu suvremenog shvaćanja zooloških vrtova su Volijere za afričke ptice, djelo Studija Arhing, te Madagaskar arhitekta Mire Lazića, građevina koja je spoj suvremenih tehnologija i tematske “walk in” nastambe. Volijera unatoč većim dimenzijama ostavlja transparentan dojam, a donijela je mnogo kvalitete života svojim stanovnicima pticama. Odlično se stapa u vizuru vrta. Omogućen je pristup i direktan kontakt s pticama koje su ipak ovih dana u svome unutarnjem obitavalištu. Volijera je mjesto za slobodan let ptica močvarica.

Nastamba za pelikane

DOM ENDEMSKIH VRSTA

Madagaskar, tematska nastamba s fokusom na otok u Indijskom oceanu, koji je dom mnogih endemskih vrsta, udomio je i veliku suvenirnicu. “Walk in” koncept omogućava približavanje gostiju životinjama. Ovdje su glavne zvijezde lemuri. Svojim zemljanim tonovima građevina Madagaskara ističe se u vizuri vrta, ali nimalo agresivno. Nedaleko “starog” ulaza u vrt smjestila se i Nastamba za pelikane čiji je autor Domagoj Katalin iz studia ABWD/Poprah. Riječ je o objektu neobična izgleda, koji je dijelom ukopan i ima na vrhu zeleni krov.

Restoran Babaloo koji će se otvoriti u siječnju, interijer je radila arhitektica Kora Demel Zadro

Na istočnoj strani vrta smjestio se novi Restoran, odmorište Babaloo, djelo Tihomila Matkovića. Nalazi se uz postojeći bazen morskih lavova koji je sačuvan kakav je i bio. Tu su se ovih dana, pa tako i za našeg obilaska, iako se temperatura mjerila i po danu u minusima, lagodno kupali morski lavovi. Jednog će dana, govori T. Maleković, oni dobiti znatno veći bazen, što će vjerojatno biti dio projekta faza dva i koji će se nalaziti s druge strane od restorana i odmorišta. Zoo Babaloo je visine jednog kata, u prizemlju je restoran, dok je na prvom katu prostor za mogući prošireni restoran ili manja konferencijska dvorana. Ovdje je i izlaz na vidikovac, terasu.

- Tu će se posjetitelji moći odmoriti i okrijepiti, dok se s terase kata pruža pogled na središnji dio Zoološkog vrta te dalje prema maksimirskom perivoju sa znamenitim Vidikovcem na kraju vizure - kaže arhitekt Matković.

Razgledamo prvi ugodni i atraktivan interijer čija je autorica Kora Demel Zadro koji prati arhitekturu novih objekata u ZOO-u. Interijer restorana prilagođen je djeci kao najbrojnijim posjetiteljima Zoološkog vrta, a ponavlja oblikovne elemente pročelja - drvene letvice u oblikovanju klupa i stolova, obloge zidova i stropova.

Dragan Matic/HANZA MEDIA