Svaki urbani stanovnik svjestan je da uz sve blagodati, život u gradu donosi i neke negativne značajke poput primjerice veliku otuđenost među ljudima koja je do te mjere izražena da su čak i susjedi međusobni stranci. Besmislica je to 21. stoljeća gdje jednim klikom komuniciramo s cijelim svijetom, no nemamo pojma tko su pojedinci koje svakodnevno susrećemo u vlastitoj okolini. Ipak, da nije sve tako beznadno ukazuje jedan pokret čiji je snažni impuls osjetio velik broj gradskih stanovnika, a riječ je o urbanom vrtlarenju koje je ponovno pokrenulo uspavanu lokalnu zajednicu.
Iskorišten potencijal
Razlikujemo gradske vrtove koji su zbog administrativne naravi gradskih službi više svedeni na formalno odvojene individue i gerilske vrtove koji su nastali samoorganiziranim kolektivnim vrtlarenjem građana na neiskorištenom i zapuštenom javnom zemljištu. Jedan od poznatijih primjera gerilskog vrtlarenja u Zagrebu zasigurno je vrtlarski kolektiv poznatiji pod imenom Eko ekipa Prečko koja je prije tri godine počela organski uzgoj hrane na ničijoj zemlji. Projekt je pokrenulo par pojedinaca koji su u zapuštenom javnom zemljištu vidjeli potencijal za stvaranje urbane vrtne oaze otvorene za sve stanovnike tog kvarta, ali i šire. Riječ o “kolektivnom povrtnjaku” u kojem se građani-korisnici samoorganiziraju i odluke donose demokratski, a vrtlari su jednoglasno složni oko jedinog pravila u vrtu – bez kemikalija i umjetnih gnojiva.
Voće, povrće, začini…
U projekt se dosad uključilo više od 80 urbanih vrtlara većinom iz Prečkog, ali i okolnih kvartova koji zajedno uređuju preko 1500 kvadratnih metara odnosno oko 40-ak parcela. Čak im je vrlo brzo nakon pokretanja projekta vlasnik susjedne parcele ustupio dio svog zemljišta na korištenje, a iako vrt službeno nije priznat, gradske vlasti svjesne su postojanja gerilskog eko vrta i do daljnjega prešutno odobravaju taj projekt. Vrt se uređuje prema permakulturnim principima poštivanja biološke raznolikosti, a većina gredica je kružnog oblika, najčešće šesterokutnog oblika, po uzoru na pčelinje saće.
Osim povrća, u vrtu se može naći i bobičasto voće, začinske trave, ali i različito cvijeće – kadifice, neven, suncokret, namijenjeno privlačenju pčela i bumbara, važnih oprašivača u svakom organskom vrtu. Uz dobru zabavu i puno druženja, kako odraslih tako i djece, korisnici vrta rade i na zajedničkim gredicama čija je uloga edukativnog tipa poput gredice s ljekovitim biljem gdje se uzgaja šipak, kadulja, lavanda, kamilica trputac i druge biljke.
Važnost recikliranja
Svi organski ostaci u vrtu se odlažu u kompostište, a dio vrtlara donosi i otpatke iz vlastitog domaćinstva, što je puno bolji način recikliranja od standardnog bacanja kuhinjskog biootpada u kontejner za smeće. Koliko je projekt uspješan, govori i činjenica da je lista za nove parcele do daljnjeg popunjena, a vrtlari Eko ekipe Prečko pozivaju sve da se odvaže i krenu u vlastitu vrtlarsku avanturu u svojoj gradskoj četvrti i samoinicjativno pokrenu incijativu za zajednički gradski vrt.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....