- Info:
- imanje Perunika s vrtom od 3600 m2
- Vlasnik:
- Bernard Kuzmić
- Projekt:
- vlasnik
- Kontakt:
- www.perunika.net
Imanje Perunika s istoimenom kućom za odmor smjestilo su se nedaleko glagoljaških gradova Roča i Huma, samo 25 km od Opatije. Prvenstveno je zamišljeno kao mjesto za odmor vlasnika i njegove obitelji i prijatelja, ali nakon što je vrt proglašen najljepšim u kraju 2002. godine, vlasnik je otvorio vrata originalnog istarskog imanja zaljubljenicima u mir i etno baštinu, opisujući ga kao mjesto gdje se vide zvijezde, a tišinu kvari jedino zvuk malog vodopada. Jako je lijepo i praktično za odmor odabrati centralnu Istru jer je daleko od prenapučenih turističkih središta, a opet su sva veća mjesta dostupna na oko sat vožnje od kuće za odmor.
Vrt je vlasnik osmislio sam bez stručne pomoći i predznanja, ali s velikom ljubavi za prirodu i životinje. – Imanje sam kupio sredinom devedesetih, a sadašnji izgled je nastajao postupno, intuitivno se slagao, a biljke i ukrasi su se samo nadovezivali jedni na druge. Proteže se na 3600 četvornih metara, pretežno prirodnog kamenjara, po kojemu je i samo mjesto, Ročko polje, dobilo ime, jer se kamen u Istri naziva roč. – Od biljaka sam se orijentirao na pretežno autohtono bilje, sukulente, ukrasne trave, stablašice i četinjače te jednogodišnje cvjetnice, a tu su, naravno, i ljiljani i meni najdraže perunike – priča nam Bernard Kuzmić, inače po struci zubotehničar koji nije imao iskustvo u uređenju interijera ili vrtova kada je kupio posjed.
Raskošan vrt već u proljeće plijeni pažnju cvatnjom perunika kojih ima u velikom broju te je stoga i samo imanje dobilo ime po njima. Potom se smjenjuju ljiljani, kadifi ce, ehinacee, a svaki je dio vrta pomno zasađen raznim nijansama lišća, a mi primjećujemo da je ovdje sve nekako “zelenije” nego na drugim imanjima, kao vrt na steroidima koji i bez šarenog cvijeća izgleda čudesno.
Nije neuobičajeno da u ovaj bajkoviti svijet navrate i divlje životinje, najčešće srne, lisice i zečevi. U prirodnim kraškim bazenima nalaze se zlatni šarani koi te crvenouhe kornjače koje ponekad i same mijenjaju lokaciju, a imaju i gdje, jer u vrtu postoje čak četiri prirodne bare, a ponekad završe i u bazenu, izazivajući smijeh svojom tvrdoglavošću.
Bez bazena više gotovo da i nema kuće za odmor, pogotovo u unutrašnjosti. Bazeni su kružni, veći je promjera sedam, manji tri i pol metra i jedan se ulijeva u drugi preko spomenutog malog vodopada, a Bernard kaže da je ideja za dva bazena došla zbog toga što mu se iznimno sviđa jedno istočnjačko učenje. Velikim dijelom prakticirao sam feng shui te su radi toga bazeni kružni i imaju vodopad, stazice po vrtu su vijugave, a ograde žive pa štite od pogleda izvan imanja. U dijelu ispred same kuće za odmor smještena je i mala etno kućica za goste, nekadašnji svinjac, koji je prije tri godine dobio i nasad sukulenata čuvarkuća po krovu – objašnjava vlasnik.
Biljke u vrtu su uglavnom autohtone; ukrasne trave, četinjače, jednogodišnje cvjetnice, sukulenti…
– Vrt je zamišljen kao svojevrsni park za odmor i posvuda se nalaze originalna mjesta za opuštanje ovisno o dobu dana. Ujutro se pije kava kraj koi lokvice s ribama, a kada je sunce najjače lijepo je čitati knjigu u gornjem dijelu vrta koji je u prirodnom dubokom hladu, dok se poslijepodnevni sati provode na bazenu, gdje se brčkamo ili odmaramo na ležaljkama. Večeri su također čarobne, nema ništa ljepše nego skuhati finu večeru i uz čašu vina promatrati zvjezdano nebo. Osim toga, noći su mnogo ugodnije jer smo u unutrašnjosti, pa nema sparine – dodaje.
Sve je prepuno detalja, a imanje se, osim po fantastično sređenom vrtu, razlikuje od ostalih jer je uređeno s puno mašte i mnogo vremena je utrošeno na osmišljavanje pojedinih dijelova. Za neke odbačeni predmeti iz prošlosti, većinom stari, ali uporabni, ovdje su našli svoje mjesto i čini se kao da su oduvijek tu. Stari šporet, stolice, vrčevi, razni alati, tegle i kipovi krase pomno osmišljene kutke ovoga vrta. Bernard je neumoran u traženju starih predmeta, čime ponekad izluđuje svoje najmilije jer smatraju da dovlači smeće, ali čim vide što je sa “smećem” naumio i kakve maštovite ideje mu padaju na pamet, brzo mijenjaju mišljenje.
Klupicu i stolice ispunjene čuvarkućama Bernard je sam napravio od odbačenih komada namještaja. Zanimalo nas je i s kojim se problemima susreće i koliko vremena provodi u održavanju vrta. – Vrt je nastajao postupno i kako se širio, kako su biljke rasle, pokazalo se da je najveći nedostatak nepostojanje automatskog zalijevanja koje je bilo nemoguće izvesti na ovom terenu. To je i najveći napor jer se ponekad zalijevanje odulji i na par sati. Posla ima svakodnevno, pogotovo sa sezonskim cvijećem, ali ipak proljeće i jesen doba su kad treba ozbiljno poraditi na vrtu.
Nerijetko smo u vrtu i po desetak sati dnevno. Bare i jezerca nemaju pumpe za pročišćavanje, već su nasađeni biljkama koje proizvode kisik kao što su vodena kuga, lopoč, vodeni iris, perunika, carex pendulom, papirus… Neke biljke su zahvalne i oko njih nema mnogo posla, ali druge, kao npr. grab, dren, hrast te neka crnogorica kao lejlandi, zahtijevaju orezivanje redovito, svaka dva do četiri tjedna, opisuje Bernard opsežan posao održavanja.
Znatiželjni kakvi jesmo, morali smo zaviriti i u unutrašnjost kuće, a i ona nas je oduševila svojim neobičnim izgledom jer je, baš kao i sam vrt, prepuna detalja. Kuća datira iz 1880. godine, a posebna je po tome što se u njoj krije posljednje originalno ognjište u ovom kraju koje je još u funkciji. Namještaj je godinama biran, prevladavaju ukrasi od porculana, drveni etno predmeti, stare slike, stolice i prekrivači, a apsolutno svaki detalj ima svoju priču i fizički je nemoguće sve pregledati, a kamoli opisati.
Mnogi stranci uvidjeli su ljepote Hrvatske i bržebolje kupili ovdje nekretnine koje nerijetko uređuju u stilu koji je neprimjeren krajoliku u kojem se kuće nalaze. Rijetki su domaći ljudi kupili ruševine koje su potom, baš kao i Bernard Kuzmić, obnovili te spasili djelić prošlosti za budućnost. Nadamo se samo da će se svi koji uređuju kuće u Istri i diljem Lijepe naše voditi njegovim primjerom, čuvati autohtonost naših kuća i imati hrabrosti i upornosti da naprave svoj vlastiti rajski vrt.
Ako vam se svidio ovaj članak, molimo vas da ga podijelite!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....