Dracena, biljka za baš svaki prostor

Rijetko je koja sobna biljka toliko prilagođena uzgajanju u zatvorenom prostoru kao što je dracena, biljka iz porodice agavaceae, poznatija pod imenom drvo života. Na nju ćete redovito naići u institucijama, uredskim prostorima ili u predvorju banaka te hotela. Gdje god je postavili, ta će biljka pronaći način za prilagodbu negostoljubivim uvjetima koje takvi prostori mogu ponuditi - suhi zrak, rijetko zalijevanje, nedostatak svjetlosti te opća minimalna briga za razvoj i rast. Do propasti je može dovesti krajnje zanemarivanje njezinih potreba za vodom, no riječ je o otpornoj biljci, pa se događa da se i u tim situacijama oporavi te vrati u život.

Kao i većina sobnih biljaka, dracena potječe iz područja tropskih i suptropskih krajeva Azije, Australije, Afrike te Malezije gdje postoji oko 150 vrsta. Rastu kao drveće ili grmlje, a najpoznatiji je obični zmajevac, dracaena draco, porijeklom s Kanarskih otoka. Može narasti više od 15 metara. Svaka grana pri vrhu ima skupinu sivo-zelenih listova, a u kori se nalazi crvena smola, odnosno tzv. zmajeva krv, što je potaknulo stvaranje legende o nastanku te biljke. Naziv dracena dolazi od grčke riječi drakaina, što znači ‘ženski zmaj’, a povezano je s legendom da je drvo biljke izniklo na mjestu gdje se prolila zmajeva krv nakon što je zmaj izgubio život u borbi sa slonom.

Oplemenjuje dom čistim zrakom

Za sobni uzgoj, posebice za uredske prostorije, često se uzgajaju vrste kao što su dracaena fragrans ili dracaena tricolor koje izgledaju vrlo dekorativno, no osim otpornošću, odlikuju se i sposobnošću pročišćivanja zraka. Zahvaljujući istraživanju koje je 90-ih godina 20. st. provela agencija NASA (National Aeronautics and Space Administration), otkriveno je da sobne biljke ne samo da obogaćuju zrak kisikom nego ga oslobađaju i od toksičnih tvari poput formaldehida, benzena ili trikloretilena. Istraživanje je pokazalo da određene sobne biljke tijekom 24 sata mogu ukloniti i do 87 % zagađivača zraka. Biljke poput filodendrona (lat. philodendron) te klorofita (lat. chlorophytum comosum) najefikasnije su u pročišćavanju zraka od molekula formaldehida, a sobne biljke drvo života (lat. dracaena fragrans) ili spatifilum (lat. spathiphyllum) odstranile su i do 80 % benzena iz zatvorenih prostorija.

Međutim, da bi biljke kvalitetno pročišćavale zrak, preporuka je agencije da se postave minimalno dvije biljke unutar 10 kvadratnih metara u prostoru sa stropom na visini do tri metra.

Lijepa u malom i velikom izdanju

Ovisno o vrsti, dracena može u prostoru narasti i do tri metra visine, kao što su primjerci dracaene deremensis čije stablo s godinama gubi listove, a novi rastu na vrhu biljke, pa ona izgledom podsjeća na palmu. Visina biljke može se kontrolirati rezanjem vrhova, a već nakon nekoliko tjedana malo ispod reza pojavit će se novi izboji.

Budući da je biljka dugovječna i raste relativno sporo, vrlo je vjerojatno da će se seliti s vlasnikom, što nije nikakav problem jer se vrlo brzo prilagođava novim uvjetima, ne gubeći dio lišća, kao što je slučaj kod ficusa benjamina.

Uzgoj i njega

Sobne biljke vrlo dobro podnose klimatske uvjete u stambenim i uredskim prostorima, s obzirom na to da su porijeklom iz tropskih područja. Visoka temperatura zraka te manjak prirodne svjetlosti ne predstavljaju im problem. Ipak, da bi preživjele, potrebno je zadovoljiti minimum osnovnih životnih zahtjeva. Zato je za svaku biljku potrebno naći dobar omjer svjetla i ventilacije jer će to znatno utjecati na njihovu sposobnost pročišćavanja zraka.

Da bi lišće zadržalo lijepu boju, biljku je potrebno smjestiti na svijetlo mjesto bez direktnog sunca koje bi ga moglo oštetiti, što se manifestira pojavom smeđih mrlja na lišću. Također treba pripaziti da pozicija nije na propuhu te da je prosječna temperatura sobe između 18 i 24 Celzijevih stupnjeva.

Dracena je sobna biljka koja nikako ne podnosi vlažnu zemlju i ako ćemo inzistirati na tome, listovi će vrlo brzo početi gubiti zdravu boju iz zelene u žutu te na kraju otpasti. Stalno prisutna vlaga u tlu jedan je od njezinih najvećih neprijatelja te dovodi do truljenja korijena. Stoga je potrebno izbjegavati često prskanje i tuširanje biljke jer ako voda dospije u rozetu iz koje se lišće razvija i tu se zadrži, dolazi do oštećenja listova, pa čak i do propadanja biljke.

Prije nego što krenemo zalijevati biljku kišnicom ili odstajalom vodom sobne temperature, prva dva centimetra supstrata moraju biti potpuno suha. Nivo vlažnosti zemlje može se provjeriti i drvenim štapićem za ražnjiće pomoću kojeg ćemo moći lako doznati je li potrebno zaliti biljku. Ako je štapić kad ga izvadimo suh, biljka je žedna; u suprotnom je najbolje pričekati još nekoliko dana. Također, nije svaki dan jednako pogodan za zalijevanje. Za vrijeme tmurnih kišnih dana, kada je zbog oblaka smanjena svjetlost, nije ju potrebno obilno zalijevati, ali ako je biljka suha i uvela, mora se odmah zaliti.

Biljke u vrtnim centrima često dolaze s kratkim uputama za njegu, gdje najčešće piše da se dracena zalijeva ljeti svakih pet do sedam dana, a zimi samo jednom na tjedan. No, upravo zbog njezine osjetljivosti na vlagu, vrlo je važno da na početku pratimo nivo vlažnosti u zemlji i da biljku zalijevamo na temelju realnog stanja, što može značiti da će vremenski intervali biti nešto drukčiji od onih u uputama. To se događa zbog drukčijih uvjeta u kojima biljka živi; ako se nalazi blizu izvora topline, možda će potreba za vodom biti češća.

Iako ne voli vlažnu zemlju, visoka joj razina vlage u zraku odgovara, pa ju se može povremeno prskati izbjegavajući zadržavanje vode u rozeti. Osim toga, listove treba čistiti vlažnom krpicom kako bi se skinula prašina te vratio sjaj biljci.

Razmnožavanje

Tehnika razmnožavanja ekonomičan je način širenja kolekcije te zamjena starih biljaka novim i bujnijim.

1. Većina sobnih biljaka može se jednostavno razmnožiti reznicama zakorijenjenim u supstratu ili vodi. Dracena se razmnožava poluzrelim ili drvenastim reznicama, a da bi postupak bio uspješan, potrebno je paziti na higijenu, toplinu i vlagu. Proljeće je pravi trenutak za izvođenje postupka razmnožavanja.

Prilikom uzimanja reznice pripazite da površina reza ostane čista i glatka. Rez se izvodi škarama koje smo prethodno oprali i dezinficirali alkoholom.

2. Zatim se reznica uroni u hormon za zakorjenjivanje, a da bi se razvilo novo korijenje, potrebno je četiri do šest tjedana.

3. Najbolje je koristiti specijalni supstrat za razmnožavanje koji je prilagođen za razvoj novih biljaka. Mora biti prozračan, ali i zadržavati dovoljno vlage bez nepoželjnih posljedica, kao što je gnjecavost ili stvaranje tvrde korice na površini supstrata.

4. Osim što smo tako dobili novu biljku, orezivanjem matične biljke potaknut će se pupanje novih izboja i time obnavljanje same biljke. Nakon što smo skratili biljku, vrlo će se brzo odmah ispod reza pojaviti novi pup.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media