Zelene tehnologije: zeleni krovovi mogu povećati cijenu nekretnine i do 20 posto

Da bi zaživjela u upotrebi, treba raspodijeliti rizik njihova razvoja jer bi se time smanjila cijena implementacije.

S obzirom na klimatske promjene, čije posljedice već mjerimo brojem mrtvih zbog velikih vrućina, slobodno se možemo zapitati kakva su nam rješenja dostupna kako bismo povećali kvalitetu života. Podaci pokazuju da implementacija različitih zelenih tehnologija istodobno povećava vrijednost nekretnine, kvalitetu života te smanjuje troškove energenata. Kao tvrtka bavimo se istraživanjem, razvojem te implementacijom zelenih rješenja u urbanim sredinama.

MARKO MIŠČEVIĆ/CROPIX

Počnimo od uzgoja hrane, koju možemo uzgajati i u podrumima u kontroliranom okruženju, na balkonima te na krovovima. Ako uzgajamo hranu u podrumu zgrade, topli zrak može grijati zgradu, ako uzgajamo hranu na balkonima, stvaramo si hlad prostora u kojem živimo, a ako je uzgajamo na krovovima, hladimo čitavu zgradu. Na tisuću četvornih metara zelenog krova dizajniranog za uzgoj hrane može se uzgojiti 25 tona rajčice te ohladiti krov sa 60 na manje od 30 Celzijevih stupnjeva. Primjerice, u Parizu na krovu od 14.000 kvadrata smjestila se najveća takva farma u EU. Osim uzgoja, sam prostor namijenjen je i stanovnicima te postoje i dodatni sadržaji za druženje, edukaciju, barove i slično. Osim takvog tipa zelenog krova, imamo i zelene krovove koji su manje intenzivni u smislu održavanja te služe samo za hlađenje zgrade. Prema znanstvenim istraživanjima, zeleni krovovi mogu povećati cijenu nekretnine i do 20 posto.

Osim zelenih krovova, imamo i zelene zidove. Osim što ljeti hlade zgradu, a zimi ju griju, oni povećavaju i kvalitetu zraka, povećavaju ugodu življenja u objektu, smanjuju utjecaj buke, povećavaju produktivnost u radnim prostorima, pomažu bioraznolikosti te povećavaju komercijalnu vrijednost same nekretnine. Dobar primjer je zgrada Bosco Verticale u Milanu, koja je jedna od najskupljih zgrada po četvornom metru u tom gradu. Sljedeća su zelena tehnologija biopročišćivači zraka, koji vrlo učinkovito čiste zrak u zatvorenim prostorima koristeći samo ventilator, što potiče strujanje zraka kroz supstrat u kojem rastu biljke. Osim što čiste zrak, hlade ga i reguliraju vlažnost zraka. Poznato je da kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima može biti čak do sto puta lošija nego izvan njih, a samim time smanjuje se produktivnost zaposlenika u radnim prostorima. Prema dostupnoj literaturi, estimacija ekonomskog utjecaja loše kvalitete zraka mjeri se u desecima milijardi eura godišnje samo u Europi. Dodamo li tome potrebu za novim uredskim prostorima u EU, ekonomske koristi ove zelene tehnologije se multipliciraju. Sljedeća zelena tehnologija koja smanjuje CO2 je uzgoj algi. Osim što imaju ekonomsku vrijednost u farmaceutsko-prehrambenoj industriji, alge su i odličan pročistač zraka te spremnik ugljičnog dioksida. Dobar je primjer projekt Liquid 3 u Beogradu. To je bio reaktor postavljen na javnoj površini koji zamjenjuje jedno drvo ili 200 četvornih metara travnjaka, a njegova je veličina razmjerna veličini klupe na javim površinama. Osim što je samoodrživ jer koristi solarne panele, u njega su integrirani klupa na kojoj se može sjediti te punjači za mobitele i rasvjetno tijelo koje noću osvjetljuje prostor, a ujedno povećava vizualni doživljaj korisnika javnog prostora. Kako bi navedene zelene tehnologije zaživjele u svakodnevnoj upotrebi, bit će potrebno određeno vrijeme da se širu javnost najprije s njima upozna, a onda i kako bi istraživanja povećala njihovu učinkovitost te da bismo smanjili cijenu njihove implementacije i integracije u postojeće nekretnine. Glavni pokretači promjene ponašanja su odnos koristi i rizika te koliko se možemo nositi s izazovima koje nam nameće okruženje. Nije bitno tko je kriv za klimatske promjene, čovjek ili sama priroda, ali utjecaji su vidljivi po naslovima u medijima u posljednjih nekoliko tjedana. Stoga, da bi zelene tehnologije postale dio svakodnevnog života, potrebno je raspodijeliti rizik njihova razvoja među svim dionicima, i tako ga smanjiti te ulagati u mjerenje koristi i diseminaciju rezultata prema javnosti. Kao što vidimo, ekonomske su koristi vidljive.