Rijetko je koji cvijet toliko prisutan u našoj kulturi kao što je ruža, čija nas simbolika prati od rodilišta pa do groblja. Savršena za svaku prigodu, neizostavna je u cvjećarstvu, a u vrtovima se počela masovno uzgajati početkom 20. stoljeća zahvaljujući primjeni tehnike okuliranja plemki na divlju ružu, što je odvelo do stvaranja novih kultivara pa ih danas brojimo oko 20 tisuća. Veza čovjeka i ruže ima dugu povijest. Cvijet ruže se prvi put spominje u Mezopotamiji, a u Kini je, prema zapisima, Konfucije u carskoj knjižnici izbrojio čak 600 knjiga o uzgoju ruža. Širile su se uglavnom iz dva smjera, iz Srednje Europe i Srednje Azije, a križanjem tih vrsta nastali su današnji kultivari ruža.
KAKO ODABRATI OBLIK, MIRIS I BOJU?
Iako se može naći u gotovo svakom vrtu, za strastvene vrtlare/ice uzgajanje ruža pitanje je prestiža jer je za raskošni izgled biljke potrebno uložiti dosta brige i znanja. Najljepši su oni vrtovi gdje su sorte ruža izabrane prema karakteristikama vrta i pravilnim pozicioniranjem u odnosu na druge elemente u vrtu.
Porodicu ruža generalno možemo podijeliti u devet kategorija: botaničke ili autohtone, čajevke, floribunde, ruže penjačice, ruže pokrivači tla, grmolike ruže, patuljaste, minijaturne ruže, ruže stablašice i engleske ruže.
Broj kultivara ruža nudi iznimno bogatstvo boja, oblika i mirisa cvjetova, što vrtlaru samo otežava odluku za koju da se odluči. U odabiru će nam pomoći da znamo da su ruže vrlo prilagodljive biljke, najbujnije su u toplim, umjerenim područjima, iako će se snaći i u hladnijim krajevima, pa čak i u sjeni.
Također je bitno znati cvate li izabrani kultivar jednom u sezoni ili više puta na godinu, no sve stručne savjete zasigurno ćete dobiti i u rasadnicima specijaliziranima za uzgoj ruža.
5 SAVJETA ZA USPJEŠAN UZGOJ U VRTU
1. Ruže treba redovito gnojiti prirodnim stajskim gnojem ili kompostom.
2. Vole sunce, zato ih treba saditi na sunčanu poziciju.
3. Ako želite da vaša ruža privlači pažnju u vrtu, onda je najbolje izabrati kultivare floribunde.
4. Prilikom presađivanja pazite da se s biljkom izvadi sav korijen, koji može biti prilično dubok.
5. Za zaštitu biljaka koristite prirodna sredstva. Za uši juhu od koprive, a protiv gljivica juhu od preslice koja je izvrstan fungicid.
NAJ ZAŠTITA
Juha od preslica
Ruže su osjetljivo cvijeće i zato treba znati kako ih na prirodan način zaštititi od nametnika, kukaca i gljivičnih oboljenja. također, treba ih stalno dobro tretirati.
Za dobivanje prirpdnog zaštitnog sredstva treba 1 kilogram svježe ubrane preslice potopiti u 10 litara vode i pustiti da odstoji 24 sata. Zatim se tekućina procijedi i stavi kuhati na laganu vatru oko 30 minuta, nakon čega treba ponovno pustiti da odstoji jedan dan. Dobivena tekućina razrjeđuje se u omjeru 1:5 kišnicom ili običnom vodom te se ručnom prskalicom aplicira na bolesnu biljku.
Osim što su prilagodljive i mogu rasti u gotovo svim klimatskim uvjetima, ruže su pogodne i za uzgoj u teglama pod uvjetom da imaju najmanje pet sati sunčane svjetlosti tijekom dana. Minijaturne patuljaste ruže svojim izgledom i visinom jednako će uspijevati kao drugo balkonsko cvijeće, a na modernim terasama do izražaja će doći elegantni izgled ruža stablašica.
NAUČITE ŠTO ZNAČI DOBRA NJEGA
Dobro njegovana ruža bujno će cvjetati tijekom cijele sezone, pa je stoga važno da se redovito uklanjaju suhi i ocvali cvatovi jer će se time potaknuti novi izboji i ponovljena cvatnja. Prilikom rezidbe obratite pažnju na mjesto reza, ali i na sam rez. Pravilan rez radi se koso pod kutem od 45 stupnjeva iznad treće grančice. Time će se spriječiti razvoj bolesti jer je cvat koji gnjili pogodno tlo za različite vrste bakterija i gljivica. Također uklanjajte divlje izdanke, najbolje tako da razgrnete tlo i odrežete ih na mjestu gdje izbijaju iz stabljike. Divljake ćete prepoznati po tome što su dugački, ravni, svjetlije boje i prepuni trnja.
Na kraju, najvažnije je na vrijeme spriječiti širenje bolesti i nametnika. Ruže često napadaju sitni nametnici lisne uši koje se hrane sokovima biljke na mjestima koja su najnježnija, kao i razna gljivična oboljenja od pepelnice do “zvjezdaste čađavosti”. Pravodobno reagiranje, redovita gnojidba i prirodna zaštitna sredstva od koprive ili preslice pomoći će u rješavanju tih problema.
JESEN JE VRIJEME ZA SADNJU. EVO KORAKA ZA TU RADNJU
Najbolje doba za sadnju ruža je u studenome jer mlada biljka ima dovoljno vremena do proljeća razviti korijen, a i tijekom zime se zemlja brzo slegne oko korijena što poboljšava opskrbu ruža hranjivima iz tla. Ruže se sade na pozicijama s dovoljno sunčane svjetlosti jer će se time osigurati pravilniji rast i bolja cvatnja te spriječiti razvoj bolesti.
1. Prvo štihačom iskopajte jamu širine i dubine 30 do 40 cm, a zatim na dno jame stavite kompost ili stajski gnoj.
2. Potom presadnicu, u našem slučaju sortu floribunda Lavaglow, pripremite za sadnju. Najveći uspjeh, kad je riječ o sadnji, imaju kontejnirane sa zemljom, bilo u najlonskoj vrećici ili teglama.
3. Ovisno o uputama proizvođača, izvadite ružu iz vrećice i stavite je u posudu s vodom na 20 minuta.
4. Sada je sve spremno za sadnju. Položite korijen biljke u jamu i zatrpajte ga kompostom - važno je da je mjesto cijepljenja otprilike 3 cm ispod površine zemlje. Za kraj dobro ugazite oko biljke kako biste spriječili da niske temperature istisnu korijen biljke na površinu.
