Ako živite u kući i imate dvorište, sigurni smo da ste u jednom trenutku pomislili – koje biljke tu zasaditi? Naravno, sve je ljepše uz zelenilo, ali problem je što neiskusni ljudi često biraju biljke i pogotovo drveće koje radi hlad tijekom vrućih ljetnih dana ili pak voćke koje će oduševiti ukusnim plodovima i biti na dohvat ruke u svakom trenutku.
Bez obzira na namjeru prilikom sadnje drveća, važno je prethodno se posavjetovati sa stručnjacima. To će vam dati do znanja imate li odgovarajuće uvjete za sadnju određenog stabla. Također, jako je važno dobro se informirati o vrsti drveća koje planirate posaditi, jer neka stabla nisu poželjna u blizini kuće jer mogu izazvati štetu.
Na primjer, jeste li znali da smokve nisu idealne za sadnju u blizini kuće? Smokve imaju vrlo invazivno korijenje koje raste i širi se velikom brzinom. Korijenje smokve stalno traži vlagu, lako prodire u pukotine i može doprijeti do temelja kuće, osobito u vlažnijim područjima.
To također može stvoriti probleme s infrastrukturom, posebno podzemnim instalacijama. Korijenje se obavija oko vodovodnih, kanalizacijskih i drugih cijevi te čak može oštetiti ili probušiti te instalacije. Kad biste pitali nekoga tko je imao problema sa smokvama, vjerojatno bi vam rekli da što dalje od kuće, to bolje.
- Drvo smokve izgleda bajkovito, ali ako ga posadite blizu kuće, mogu nastati veliki problemi - tvrdi nam jedan čitatelj, inače dugogodišnji entuzijast oko procesa vrtlarenja.
Ako ste se ipak odlučili na sadnju smokve (nadamo se dalje od kuće), evo osnovnih informacija koje morate znati o tome.
Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo prije pšenice i ječma, čime predstavlja prvi primjer organizirane poljoprivredne proizvodnje. Potječe iz Male Azije, između istočne Turske i sjeverne Indije. Životni vijek stabla kreće se od 50 do 70 godina.
Koji su uvjeti uzgoja?
Temperatura
Smokva je toploljubiva (termofilna) voćna vrsta. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj mjeri ovisi o zrelosti njezina drva. Tijekom mirovanja vegetacije može izdržati temperature od −15 °C, iako ne podnosi dulje vrijeme temperaturu ispod −10 °C. Uz navodnjavanje i temperaturu od 35 °C smokva daje izvrsne proizvodne rezultate s visokom kakvoćom plodova. Stariji, dozreli ljetorasti smokava sadržavaju manje vode (dehidrirani su, pa ne može doći do pojave leda u stanicama) te su bogati smolom i škrobom, sastojcima koji predstavljaju izvrsnu zaštitu od mraza, piše Agroklub.
Smokve rastu na nepristupačnim, krševitim položajima gdje plodonose bez ikakve ljudske brige, no to ne znači da im se ne mora osigurati dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Za uzgoj smokava potrebno je oko 800 mm oborina godišnje. Budući da imaju vrlo dobro razvijen korijenov sustav, relativno dobro podnose sušu i uzgoj na nekultiviranim terenima. U potrazi za vodom korijen se prilagođava strukturi tla i matičnom supstratu, prodirući čak i kroz pukotine stijena. Ipak, u suvremenim nasadima s ugrađenim sustavom kap po kap korijenov sustav razvija se u plitkom sloju tla zato što ondje nalazi dovoljne količine vode.
Tlo
Smokva zahtijeva plodna, rastresita i lakša tla. Dobro se prilagođava različitim tipovima tala zbog tolerantnosti na sušu, zaslanjenost, klorozu (žuticu pri nedostatku željeza) i aktivni kalcij. Iznimno joj dobro odgovaraju aluvijalna tla, dolomitne trošine, krečna tla (vapnenačka) i posmeđene crvenice. Optimalna vrijednost pH-a kreće se između 6 i 7,8.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....