Špinat je povrtna namirnica koja s razlogom nosi epitet superhrane. Bogat je vitaminima, mineralima i vlaknima, a pritom ima vrlo malo kalorija. Posebno se ističe vitaminima K, A i C te folatima, a sadrži i željezo, magnezij, kalij, lutein i zeaksantin. Iako ga je danas jednostavno kupiti u gotovo svakoj trgovini, postoji još jednostavniji način da ga imate pri ruci - uzgoj u vlastitom vrtu.
Naime, špinat nije osobito zahtjevan za uzgoj, a iz jedne je sjetve moguće dobivati svježe listove kroz više berbi. Osim toga, uzgoj se može pokazati i financijski isplativijim. Pakiranje svježeg špinata od 500 grama u hrvatskim trgovinama stoji oko 2 eura, uz akcijsku cijenu ponekad i manje, dok se od jedne vrećice sjemena, koje se mogu pronaći u pakiranjima od 7 do 20 grama, uz dobre uvjete može dobiti nekoliko kilograma svježeg špinata. Cijene sjemena kreću se otprilike od 0,50 eura, dok je ekološko sjeme nešto skuplje te se u specijaliziranim trgovinama nudi za otprilike 1,30 eura ili nešto više.
Iako se često sadi u proljeće, špinat zapravo nije ljubitelj ljeta. Riječ je o hladnosezonskoj kulturi, što znači da najbolje raste pri umjerenim temperaturama. Prema Royal Horticultural Societyju (RHS), idealne temperature za njegov rast su oko 15 do 20 °C, dok vrući i suhi uvjeti mogu uzrokovati prerano stvaranje cvjetova i sjemena, odnosno tzv. "odlazak u sjeme". Tada berba završava, a kvaliteta listova opada.
Još kratko u prodaji: Ljetni broj D&D-a potražite u trgovinama diljem Hrvatske!
Budući da mu više odgovaraju temperature koje dolaze nakon ljetne vrućine, kraj ljeta idealan je trenutak za njegovu novu sjetvu. Kako se temperature postupno spuštaju, uvjeti postaju sve pogodniji, a RHS preporučuje sjetvu od kraja ljeta do početka jeseni, s tim da za jesenski i prezimljujući uzgoj savjetuje odabir otpornijih sorti. Ako je kraj ljeta još izrazito vruć, sa sjetvom je bolje pričekati dok se tlo malo ne ohladi.
The Old Farmer‘s Almanac navodi da se špinat u jesen može sijati kada temperatura tla padne na približno 21 °C ili niže. Prema njihovu vodiču, špinatu je od sjetve do berbe potrebno otprilike šest tjedana hladnog vremena, a mnogi vrtlari upravo s jesenskim uzgojem imaju više uspjeha nego s proljetnim.
Budući da mu ne treba puno prostora, dobra je vijest da nisu nužne prostrane vrtne gredice - može se uzgajati i u posudi, što je posebno privlačno onima koji nemaju veliko dvorište s povrtnjakom. Garden Guides ističe kako biljka špinata naraste do otprilike 30 centimetara u visinu i širinu te nema osobito duboko korijenje. Zato dobro uspijeva i u posudama od nekoliko litara te u plitkim posudama dubokima oko 10 centimetara.
Monty Don otkriva neočekivano jednostavan trik za suzbijanje puževa bez otrova
Za dobar početak potrebno je pripremiti plodno tlo koje zadržava vlagu, ali je dobro drenirano. RHS preporučuje prije sjetve dodati kompost ili dobro razgrađeni stajski gnoj, a sjeme se najčešće sije izravno na otvorenom.
Nakon sjetve posebno je važno paziti da se tlo ne isuši. Špinat ima relativno plitak korijen i treba redovito zalijevanje, osobito ako su dani još topli i suhi. Nedostatak vode također može potaknuti prerano stvaranje cvjetova.
Ako se sije upravo krajem ljeta, ključno je pogoditi pravi trenutak. Ne treba žuriti dok je zemlja još užarena od ljetnih temperatura jer visoke temperature mogu otežati klijanje.
Jedna od prednosti špinata jest njegov brz rast. RHS ga opisuje kao brzorastuću kulturu, a preporučuje i sukcesivnu sjetvu svakih nekoliko tjedana kako bi berba trajala dulje. Ne morate pritom čekati da biljka dosegne punu veličinu. Mladi listovi mogu se brati ranije, dok se kod razvijenijih biljaka mogu postupno uklanjati vanjski listovi, ostavljajući središte biljke da nastavi rasti. Na taj način jedna sjetva može osigurati više berbi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....