Što je vrt bez ruže

Sad je pravo vrijeme za sadnju ruže: Posadili smo jednu od najmirisnijih crvenih ruža

 Berislava Picek/CROPIX
Hrvoje Kovač iz Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu pokazuje kako se i u vašem vrtu može pronaći barem jedan primjerak ruže

Požurite prije nego što snijeg zabijeli većinu Hrvatske.

Postoji neka neobjašnjiva, magična privlačnost između ljudi i ruža. To je cvijet koji najčešće poklanjamo. Uz njega su brojne pjesme napisane, ljubavi iskazane.

Uz ruže se rađamo, volimo, umiremo. Ljudi su čak razradili “bonton” poklanjanja ruža i to prema bojama. Ukoliko želite iskazati nekome radost, sreću i prijateljstvo, poklonit ćete mu žutu ružu. Crvene simboliziraju ljubav, narančaste entuzijazam i želju, a bijele mladost, nevinost. Ukoliko, pak nekome želite ružom reći “hvala”, odabrat ćete ružičastu.

Postoje brojne vrste

Nije slučajno da je smatraju “kraljicom cvijeća”, kad predstavlja centar naših emocija. Darujući je, bez izgovorene riječi, možemo iskazati sve svoje emocije prema drugima. Ona govori za nas. Stoga, gotovo da nema niti jednog vrta u kojem se ne nađe barem jedan primjerak ruže. Ima nešto čarobno za svakog vrtlara u tom periodu “iščekivanja” i uočavanja prvih pupoljaka, pa do punog cvata.

Postoje brojne vrste, od onih divljih vrsta koje možete pronaći u šumama, pa do kultiviranih i uzgajanih u kontroliranim uvjetima da bi se dobili ogromni cvjetovi. S obzirom na to da u većini Hrvatske još nije pao snijeg, idealno je vrijeme da posadite svoju “kraljicu” u vrt.

image
Berislava Picek/CROPIX
image
Berislava Picek/CROPIX

POTREBNI MATERIJAL: odabrana sadnica ruže; štihača, vrtlarske škare, kompost, stajski gnoj ili umjetno gnojivo

NAČIN IZRADE:

image
Berislava Picek/CROPIX

Prije svega, potrebno je odabrati mjesto sadnje. Pri odabiru mjesta neka vas vodi misao da ruže vole dobro osunčana mjesta. To je važno, jer će dovoljna količina sunca osigurati pravilniji rast, bolju cvatnju i spriječiti razvoj bolesti. Nakon toga štihačom iskopamo jamu širine i dubine 30-40 cm.

image
Berislava Picek/CROPIX

Na dno jame stavimo kompost,

image
Berislava Picek/CROPIX

zatim na kompost stavite stajski gnoj ili umjetno gnojivo.

image
Berislava Picek/CROPIX

Ukoliko stavljate stajski gnoj, nikako ne smije biti svjež, kako ne bi oštetio biljku. Na gnojivo, ponovo stavljamo sloj komposta, kako bismo dodatno neutralizirali utjecaj pospješivača rasta na sam korijen biljke (umjetno ili stajski gnojivo). Nakon toga izvadite biljku iz plastičnog kontejnera ili lončića.

Izbjegnite neuspjeh

Izrazito je važno da izvadite korijen biljke iz ove zaštite. Imao sam prilike, u praksi, nebrojeno puta vidjeti kako su ljudi posadili bilje zajedno s ovom zaštitom. U samom početku možda nećete zamijetiti problem, međutim, nakon nekog vremena, kada korijen iscrpi sve hranjive tvari iz zemlje u kontejneru, biljka će početi propadati.

image
Berislava Picek/CROPIX

Potom položite korijen biljke u pripremljenu jamu, pa zatrpajte kompostom.

image
Berislava Picek/CROPIX

Važno je da prije samog zatrpavanja, pogledate biljku i utvrdite mjesto cijepljenja, kako biste je mogli pravilno posaditi. Naime, mjesto cijepa bi trebalo biti otprilike 3 cm ispod površine zemlje. Nakon što ste je dobro zatrpali, možete još dodati prethodno iskopanu zemlju na kompost. Zatim dobro ugazite uokolo biljke, kako biste spriječili da niske temperature istisnu korijen biljke na površinu.

image
Berislava Picek/CROPIX

Nakon toga, potrebno je još dodatno “nagrnuti” zemlju. Ja sam za nagrtanje koristio kompost iz razloga što je rahliji. Naime, potrebno je na korijen dodati još 15-25 cm zemlje iznad površine. Na taj način ćemo zaštititi nadolazeće mlade izboje od zime i isušivanja. U proljeće, kada više ne bude opasnosti od jakih mrazova i niskih temperatura, pažljivo ćemo odgrnuti taj zaštitni sloj, kako bi se ruže nastavile razvijati.

image
Berislava Picek/CROPIX

PODJELA RUŽA

Korijen položite u jamu i zatrpajte ga kompostom, a mjesto cijepa neka bude 3 cm ispod površine zemlje​

1. BOTANIČKE ILI AUTOHTONE

Samonikle ruže, specifične za određeno područje. Imaju jednostavan cvat, koji se sastoji od pet latica. Cvate jedanput godišnje u šikarama, na rubovima šuma i drugim slabije pristupačnim prostorima. U Hrvatskoj, prema dostupnoj literaturi, ima 37 vrsta autohtonih ruža.

2. ČAJEVKE

Nastale su križanjem starih sorta ruža s kineskim (Rosa chinensis). Uspravnog su rasta, visine 80-120 cm. Imaju duge cvjetne stapke, s pojedinačnim cvjetovima, pa se često koriste za rezano cvijeće. Najčešće se sade u skupinama.

3. FLORIBUNDE

Nastale su križanjem čajevka - hibrida i polijanta-hibrida (sitnocvatuće vrste sa štitastim oblikom cvijeta, cvatu neumorno od proljeća do kasne jeseni). Rastu u grmovima visine 50-60 cm. Mogu se saditi na gredice kao živice ili na obrube. Po svom rastu, trajnosti cvatnje slične su polijantama, a pojedini cvjetovi odgovaraju čajevkama (velecvjetne ruže).

4. RUŽE POKRIVAČI TLA

Uglavnom cvjetaju sitnim cvatom, grane prekrivaju tlo, pa su idealne za sprječavanje rasta korova.

5. PATULJASTE, MINIJATURNE RUŽE

Potječu od kineske ruže (Rosa chinensis). Stvaraju male grmove, visine 20-50cm, odlikuju se malim, mirisnim pupovima. To su najmanje ruže na svijetu. Upotrebljavaju se za sadnju na balkonima, žardinjerama i teglama te za manje cvjetne gredice i kamenjare.

6. ENGLESKE RUŽE

Rezultat su križanja suvremenih ruža sa starinskim sortama. Stvaraju grmove 150-200 cm, karakterističnog su oblika i voćnog mirisa.

7. GRMOLIKE ILI PARKOVNE RUŽE

Rezultat su križanja samoniklih ruža i modernih hibrida u obliku grma. Visine su do dva metra, cvatnja je raskošna i obilna.

8. RUŽE PENJAČICE

Stvaraju izboje od 2,5-8 m, koje moramo učvrstiti na držače, potpornje, jer nemaju vitice za penjanje. Cvjetaju velikim ili srednje velikim cvjetovima, a upotrebljavaju se za prekrivanje dijelova kuća, pergola i slično.

9. RUŽE STABLAŠICE

Ovisno o vrsti ruža koja je cijepljena na stablo, dijelimo ih na grmolike i pendulaste ruže stablašice.

a) Grmolike ruže stablašice na stablo se cijepe mini ruže, floribunde ili čajevke koje tvore okruglu krošnju. Veličina krošnje može biti od 35 cm do 1 m. Obično se sade samostalno, ali mogu se saditi i u obliku drvoreda (u razmacima min 2 m).

b) Pendulaste ruže stablašice na stablo 1 - 1,5 m cijepe se ruže pokrivačice ili penjačice. Izgled takve ruže se može formirati poput kišobrana ili ih možemo pustiti da, poput slapa, vise do poda. Također se mogu saditi samostalno ili u drvoredima (u razmacima od minimalno 2 m).

PREPORUKA

Imajte u vidu da jesen nije pogodna za rezidbu ruža. Razlog za to su nestabilne vremenske prilike, zbog kojih nikad niste sigurni kada će doći do naglog zahlađenja. Hladnoća može uzrokovati prodor hladnoće kroz srčiku biljke i oštećenje. Rezidbu ostavite za proljeće, a sada rezidbom uklonite ocvale cvatove i suhe grančice. ​

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. listopad 2024 09:36