U ljetnim mjesecima

Priprema vrta prije odlaska na godišnji odmor: Malčiranje (prekrivanje tla organskom masom)

Piše:

Ivana Strunje (organskocarstvo.blogspot.com)

Objavljeno: 14. lipanj 2021. 21:18

Instagram @wildroostfarms

Wild Roost Farms

Donosimo sve što je važno znati o ovoj temi. PLUS Saznajte kako pripremiti vrt prije odlaska na godišnji odmor

Organski vrtlari koriste ovu metrodu kako bi popravili strukturu tla te postigli prirodnu ravnotežu u svojem vrtu.

Malčiranje je postupak prekrivanja tla organskom masom koji se koristio još u davna vremena, a danas mnogi organski vrtlari koriste ovu metodu kako bi popravili strukturu tla te postigli prirodnu ravnotežu u svome vrtu.

Prenošenjem slika iz prirode u svoj vrt te poštivanjem načela organskog vrtlarenja recikliramo sav organski materijal i na veoma učinkovit način povećavamo plodnost tla i čuvamo sav život u njemu.

PREDNOSTI MALČIRANJA

Prekrivanjem tla organskom masom tlo štitimo od vremenskih nepogoda koje uništavaju njegovu strukturu. Obilne padaline uzrok su ispiranja tla, pri čemu strada njegov gornji, humusni sloj, pa tlo iz godine u godinu postaje sve siromašnije hranjivima. Kako se narušava vodeno-zračni odnos tla, ono postaje zbijeno, nepropusno i teško za obradu.

Tlo koje nije malčirano izloženo je i jakom utjecaju sunčevih zraka, naročito u ljetnim mjesecima, pa je svakodnevno zalijevanje bilja neophodno kako bi preživjelo u pregrijanom i isušenom tlu.

U zimskim mjesecima golo tlo je izloženo smrzavanju, a rezultat toga je uginuće brojnih, malih korisnih životinjica koje su zaslužne za stvaranje plodnog tla i povećanje humusa.

Obilne padaline i jaki vjetrovi uzrok su i erozije tla, a da bismo to spriječili tlo je potrebno prekriti organskom masom koja se može pronaći u svakom vrtu.

Gredice koje su prekrivene debljim slojevima organske mase nisu pogodne za rast korova, pa je mnogo manje posla s njegovim uklanjanjem, što nam daje više vremena za neke kreativne i ljepše poslove u vrtu.

Malčiranjem bitno utječemo i na temperaturu tla (ujednačena dnevna i noćna temperatura tla), što pridonosi ujednačenom i bržem rastu biljnih kultura koje uzgajamo.

KAKO, KADA I KOJOM ORGANSKOM MASOM MALČIRATI TLO?

Organski materijali koji se najčešće koriste za prekrivanje tla su sijeno, slama, svježe pokošena trava, lišće, sjeckane grančice, vrtni kompost, ujesen usitnjena kukuruzovina, suncokreti, čičoka, iglice četinara, karton, novinski papir, jednogodišnji korovi, lišće koprive, gaveza, maslačka, kao i lišće svih biljnih kultura koje uzgajamo, primjerice kupušnjača, blitve, cikle, mrkve i ostalih ljekovitih biljaka koje se često same zasijavaju po vrtu, a prepune su mineralnih tvari, poput mlade biljke nevena, čičoke, suncokreta, boražine i sl.

U organskim vrtovima koji se održavaju po načelima prirode sav biljni “otpad” se reciklira i ponovno se zemlji vraća sve što smo od nje uzeli. Malčiranjem vrta zapravo pomažemo i sebi jer se naši poslovi svode na minimum ako uzmemo u obzir da malčirano tlo nema potrebe prekopavati, većinu korova suzbijamo koristeći se ovom dragocjenom metodom, smanjuje se potreba za zalijevanjem bilja, a tlo ispod biljnog pokrivača postaje rahlo i obogaćeno prirodnim gnojivima pa štedimo i na kupnji gnojiva, vode i dakako svoju snagu.

S obzirom na to da se organska masa u procesu razgradnje smanjuje, s vremena na vrijeme potrebno ju je obnavljati.

Slama je najviše korišten materijal za prekrivanje tla jer je izvrstan izolator od ljetnih vrućina pa tlo ispod slame može ljeti biti hladnije i do desetak stupnjeva, dobro zadržava vlagu, prozračna je i izvrsna za suzbijanje korova. Debljina malča kojim prekrivamo tlo ovisi o tipu tla i o godišnjim dobima. Budući da se slama sporije razgrađuje od sijena, i učestalost dodavanja novih slojeva je mnogo rjeđa, što olakšava vrtlarima posao posebno na većim površinama i u ljetnim mjesecima.

U zimskim mjesecima slama služi kao izvrsna zaštita od smrzavanja tla te nekih biljnih kultura kojima je potrebna zaštita.

Teška glinena tla na kojima se zadržava voda potrebno je češće prozračiti bio-vilama kako bi se uspostavio povoljni vodeno-zračni odnos- pa postepeno dodavati različitu biomasu kako bi se popravila struktura tla. Na ostalim tipovima tla nema nekih većih problema.

MALČIRANJE PO GODIŠNJIM DOBIMA

U proljeće, desetak dana prije sjetve/sadnje, s tla se skida sva neprerađena masa kako bi se izložilo sunčevim zrakama.

Nakon nicanja biljčica na vlažno tlo postepeno dodajemo sitnu organsku masu (najbolje prosušena pokošena trava ili usitnjeni listovi navedenog lišća bilja), a kako biljke rastu, dodajemo sve deblji sloj oko njih. Najbolje je kombinirati sijeno, listove gaveza, koprive, maslačka, slamu i sl. Kod dodavanja malča oko biljnih kultura treba paziti da biljka može disati, zato oko nje ostavljamo dovoljno slobodnog prostora da je ne zagušimo, kako bismo izbjegli mogućnost truljenja i propadanja biljke.

U ljetnim mjesecima oko žednih biljaka (tikvice, paprika, krastavci, rajčice i sl.) stavljamo namočenu organsku masu 10-20 centimetara koja će ih sačuvati od isušivanja, pa se smanjuje potreba za stalnim zalijevanjem.

Ostale biljke malčiraju se u tanjim slojevima 5-10 centimetara (luk, mrkva, mahunarke, ukrasno, ljekovito i začinsko bilje itd.).

Ujesen je većina organske mase već prerađena, a budući da je vrijeme i za pripremu vrta za zimske mjesece, postepeno se dodaje sva organska masa iz vrta nakon čišćenja. Do zime bi gredice trebale biti prekrivene debelim slojevima biomase iz vrta. Iskoristite i reciklirajte svu biomasu te tako zaštitite tlo od smrzavanja.

Nakon što se gredice prozrače može se dodati sloj drvenog pepela, stajskog gnojiva, pa redom koristite svu biomasu, kao npr. lišće (izuzev lišća oraha i hrasta), usitnjenu kukuruzovinu, biljke iz vrta nakon čišćenja, slamu itd.

Budite domišljati i kreativni te svoj vrt uredite primjenom slika koje svakodnevno viđate u prirodi.

Iglice četinara koriste se samo u obliku malča za biljke kojima odgovara kiselo tlo, poput borovnica, azaleja, aronije i sl.

Sjeckane grančice izvrsne su za poboljšanje strukture zbijenih, teških tala jer razrahljuju i unose u tlo potreban kisik pa je olakšano otjecanje vode uslijed obilnih padalina. Idealne su i za prekrivanje staza po vrtu te kao malč oko ukrasnih grmova i voćaka.

Pokošena trava koja se koristi kao malč bogata je dušikom i obogaćuje tlo brojnim mineralima. Ako se koristi svježa, posipa se po tlu u tankom sloju jer u suprotnom dolazi do naglog zagrijavanja i truljenja, što se osjeti po neugodnom mirisu.

Lišće koprive i gaveza ima posebnu svrhu kod malčiranja gredica. Osim što je bogato hranjivim tvarima (dušik, kalij i dr.) te time povećava plodnost tla, koristi se i za zaštitu bilja od napada štetnika. Tako primjerice listovi koprive štite krumpir od napada zlatice, a listovi koprive i gaveza stavljaju se kao zaštitni pojas oko biljaka koje rado napadaju puževi, kao što su tek posađene biljčice krastavaca, paprike, salate i kupušnjača.

Vrtni kompost je idealan za prekrivanje gredica jer, osim što je bogat hranjivim tvarima koje su potrebne biljkama za rast i zdrav razvoj, zagrijava zemljište, stvara idealnu strukturu tla i vodeno-zračni odnos te zagušuje rast korova.

Karton i novine bez boje koriste se uglavnom na jako zakorovljenim tlima gdje prevladavaju višegodišnji invazivni korovi. Prije postavljanja kartona na tlo potrebno je skinuti sve ljepljive trake te ga namočiti u vodi u koju je dobro sipati malo bioenzima koji djeluje kao dezinfekcijsko sredstvo i vrlo moćno gnojivo. Mokar karton lijepo prianja uz tlo, a na njega se dalje slaže sva raspoloživa biomasa. Idealan je za sadnju svih kultura koje se uzgajaju iz presadnica (tikvice, rajčice, paprike i dr.).

Nedostaci malčiranja koji se često spominju u raznim tekstovima uglavnom se odnose na pojavu većeg broja puževa u vrtu, ali samo ako je narušena prirodna ravnoteža. Moguće je da se u kišnijim godinama pojavi veći broj puževa, ali ih je i lakše pokupiti jer se ne zavlače u zemlju, nego ostaju ispod vlažnog malča pa ih je lako pronaći i pokupiti. U tom slučaju dobro je tlo posuti drvenim pepelom i sjeckanim grančicama prije stavljanja debljeg sloja malča. Njihov broj će se sigurno smanjiti jer ne podnose ništa oštro na svojoj sluzavoj koži.

Nakon nekoliko godina povećanjem humusa i pojavom većega broja glista u tlu ono postaje alkalnije, pa to ne odgovara puževima koji više vole kisela tla.