Ova samonikla šljiva raste svugdje, ali ju obično ne jedemo. Znate li zašto bi ju trebali više konzumirati?

Ringlov je vrsta divlje šljive koju često vidite ugnječenu na putu, savijenih grana prepunih plodova tijekom ljetnih vrućina, zapostavljenu i podcijenjenu u nekom zaraslom dijelu vrta. Na žalost to je veliki propust za sve. Ova voćka je stara oko tisuću godina, lako naraste i pored puta u svim uvjetima, rađa obilno svake godine bez obzira je li bilo suše ili ne. To je vrlo rana vrsta pa se plod bere od polovice lipnja. Može se naći u divljini, ali postoje i domaće sorte ringlov, cibor, cibula, piše Agroklub.

U nastavku na portalu pišu da su se za ovu samoniklu vrstu šljive udomaćili razni nazivi, ovisno od podneblja, pa je u pojedinim krajevima nazivaju: crvenolisna šljiva, mirobalena, trešnja šljiva, dženerika, džanarika, zerdelija, amula, okruglica, ranka, ringlo, ringlov, ranal, okruglica, trnošljiva i dr., a botaničari su je svrstali pod latinski naziv Prunus cerasifera.

Plodovi se jedu svježi, mogu biti crveni, žuti i narančasti od kojih se pravi rakija u narodu prozvana kao "brlja" i to je jedan od razloga zašto je zapostavljena te pekmez.

Smatra se nižerazrednim voćem jer ne zahtijeva posebne uvjete niti klimatske, niti zemljišne, otporna je, ne obolijeva niti je napadaju štetnici pa ne zahtijeva nikakvo tretiranje. U prirodi se mogu razlikovati po boji, veličini, okusu i vremenu zrenja zato se ovom biljnom vrstom mogu stvoriti sorte koje će sazrijevati od polovice lipnja do sredine rujna, što predstavlja četiri mjeseca berbe i prerade.

Rijetko se u prehrambenoj industriji koristi sama, osim kao dodatak kad se stavlja u guste sokove, ali se nigdje na deklaraciji ne spominje kao sastojak.

Vjerojatno mnogi ne znaju, pa je iz tog razloga slabije i konzumiraju, da je bogata nutritivnim tvarima. Sadrži dosta vitamina, najviše A, B i C, minerale (fosfor i magnezij), eterična ulja, pektin, organske kiseline i celulozu. Sadrži za organizam izuzetno povoljan odnos organskih kiselina jabučne, limunske, oksalne, taninske te obiluje voćnim šećerima. Prema nekim istraživanjima sadrži selen, a postoje i neke sorte koje su ljekovitije od mnogih kultiviranih vrsta šljive.

U narodnoj medicini se koristi kao sredstvo protiv zatvora, u slučaju bolesti jetre, srca, bubrega, povišenog krvnog tlaka pa bi je zbog toga mogli više konzumirati kad je već u prirodi ima u izobilju.