Octena mušica ploda (Drosophila suzukii) se brzo širi, a blage zime i duga ljeta pogoduju njenom razmnožavanju i opstanku. Napada širok spektar voćnih vrsta, prije svega kupinu, malinu, jagodu, višnju, trešnju, a može se primijetiti i na vinovoj lozi. Osim štete koju može napraviti uzgajanim biljkama, štetna je i za neke korovske biljke, prenosi Agroklub.
Prema informacijama s portala zdravi, netaknuti plodovi, meta su ove mušice, za razliku od ostalih koje napadaju samo oštećeno ili prezrelo voće. Mušica polaže jaja u plodove, a ličinke koje se razvijaju unutar voća uzrokuju njegovo truljenje i propadanje, što dovodi do velikih gubitaka u prinosu i kvaliteti voća. Gubici mogu biti izuzetno veliki, čak do 80 posto kod nekih vrsta, što direktno utječe na ekonomsku stabilnost voćara.
Borba protiv ovog štetnika je složena zbog brzog razmnožavanja i otpornosti. Iako je relativno nova u Europi, neki prirodni neprijatelji su pokazali potencijal u njenom suzbijanju. To uključuje određene vrste parazitskih osa i predatora, poput bubamara i paukova.
Korištenje insekticida može biti efikasno, ali se nikako ne preporučuje u vrijeme zrenja, pa je jedna od metoda da se u voćnjacima postave prirodni preparati i zamke. Jedna od najpopularnijih metoda u suzbijanju odraslih jedinki je upotreba prirodnih klopki. Klopke s octom ili vino s dodatkom deterdženta za posuđe mogu privući i utopiti odrasle mušice. Postavljanje ovih klopki u voćnjake može pomoći u smanjenju broja odraslih jedinki i umanjiti broj položenih jaja.
Stručna Savjetnica Snežana Rdovanović za portal objašnjava kako napraviti klopku: "Prvo se ulije 200 ml crnog vina, zatim se dodaje isto toliko octa i na kraju nekoliko kapi deterdženta za posuđe. Sve ovo se može miješati u običnoj plastičnoj boci i poljoprivredni proizvođači mogu to sami učiniti."
Na portalu napominju da su prije svega Vrlo važne preventivne i higijenske mjere kao što je uklanjanje i uništavanje zaraženih plodova te uklanjanje prezrelih i trulih plodove s biljke. Također, treba uništavati i korovske biljke koje mogu biti domaćini ovoj štetočini, a koje se nalaze u blizini parcela.
