Nekad je gotovo svako drugo dvorište u Dalmaciji, Istri ili Slavoniji imalo barem jednu murvu. Starije generacije sadile su je zbog debelog hlada, slatkih plodova i brzog rasta, a ljeti je upravo ispod nje često bio glavni "dnevni boravak" na otvorenom. Danas se, međutim, sve češće nalazi na popisima stabala koja stručnjaci ne preporučuju saditi preblizu kući, terasi ili prilazu.
Američki portal Sciencing nedavno je objavio popis stabala koja mogu stvoriti više problema nego koristi u dvorištu, a među njima se našla i murva, odnosno dud. Iako mnogima budi nostalgiju i podsjeća na djetinjstvo, ovo stablo krije nekoliko mana koje vlasnici okućnica često otkriju tek nakon nekoliko godina.
Murva je stoljećima bila iznimno cijenjena biljka prehrambene i ljekovite vrijednosti. Primjerice, u tradicionalnoj kineskoj medicini koriste se gotovo svi dijelovi biljke - plodovi, listovi, korijen i kora stabla. Stručni radovi, poput znanstvenog rada objavljenog na platformi Multidisciplinary Digital Publishing Institute (MDPI), međunarodnom izdavaču znanstvenih časopisa, navode da se murva u kineskoj medicinskoj tradiciji spominje tisućama godina, a koristila se za ublažavanje upala, regulaciju šećera u krvi, jačanje organizma i "hlađenje" organizma tijekom velikih vrućina. Posebno je cijenjena bijela murva (Morus alba), koja je u Europu stigla iz Kine zbog uzgoja dudova svilca, čije se gusjenice hrane upravo njezinim lišćem.
Murva se često sadila uz kuće, vrtove i poljoprivredna gospodarstva, a kasnije je postala popularna i kao ukrasno stablo koje daje gust hlad i obilje plodova.
Međutim, problem često nastaje kada stablo sazrije. Murva raste brzo, razvija snažno i plitko korijenje te se lako širi. Stručnjaci upozoravaju da korijen može podizati beton, oštetiti vrtne staze, prilaze i cijevi ako je posađena preblizu kući, navodi Sciencing.com. Upravo zato mnogi krajobrazni arhitekti danas savjetuju da se ne sadi u manjim urbanim dvorištima gdje nema dovoljno prostora za razvoj korijena.
Posebno je problematična bijela murva koja se u pojedinim državama, kako piše već spomenuti portal, smatra invazivnom vrstom. Razlog je njezino vrlo brzo širenje - ptice jedu plodove i potom raznose sjeme na nova područja, zbog čega se stablo lako nekontrolirano širi i potiskuje druge biljke.
No, najveći "neprijatelj" murve za mnoge vlasnike kuća ipak su njezini plodovi. Tamnoljubičaste bobice prepune su prirodnih pigmenata koji ostavljaju tvrdokorne mrlje na terasama, automobilima, obući i fasadama. Dovoljno je nekoliko zgnječenih plodova da beton poprimi tamne tragove koje je teško ukloniti, a tijekom ljeta ispod stabla često nastaje pravi nered.
Ipak, murva ima i svojih prednosti. Plodovi su bogati antioksidansima, od njih se rade džemovi, sokovi i likeri, a mnogi će reći da malo koje stablo daje tako ugodan hlad tijekom ljetnih vrućina. Ptice ih obožavaju pa murve često privlače život u vrt. Upravo zato dio stručnjaka smatra da problem nije u samom stablu, nego u mjestu sadnje.
Ako se murva sadi daleko od kuće, terasa i instalacija, može biti prekrasan dodatak velikom vrtu. No, u manjim dvorištima njezino agresivno korijenje i nered koji stvaraju plodovi često nadmaše sve romantične uspomene koje se vežu uz ovo nekad omiljeno stablo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....