Sve do prije nekoliko godina vrtlarstvo je bilo "rezervirano" za manji broj entuzijasta, no danas to nikkako nije slučaj, a u 2025. godini čak će postati toliko rašireno i proširiti se kao pokret da se, prema portalu pennlive.com, predviđa i značajan porast na globalnom vrtlarskom tržištu.
Ono što će se promijeniti u ovom zelenom hobiju dogodine, predviđaju u Americi u kojoj ovakve trendove među prvima i kuju, prvenstveno je "inzistiranje" na cjelovitom pristupu vrtlarenju što prije samog sađenja uključuje promišljanje o podneblju, zemlji, prirodnim gnojivima i prigodnim kulturama. Evo što su izdvojili da možemo očekivati u vrtlarstvu u nadolazećoj godini.
Priroda na čelu vrtlarstva
Pravilno obrađene gredice i kulture zasađene u strogim redovima način su sađenja koji ima sve manje poklonika, a ovaj pov ratak "prirodnom" obliku vrta samo je dio šire priče njezina povratka među ljude, odnosno urbane sredine u kojima će također biti sve veći naglasak na, primjerice, sadnji drveća i maksimalnom iskorištavanju zelenih površina za njihov prirodni rast i nasade onih kultura koje su u tom podneblju autohtone.
Radi se o djelomičnom protivljenju još uvijek aktualnim standardima čistoće, zelenila, urednosti, malčiranja i poptpunog nedostatka korova, tvrdi Katie Dubow, predsjednica američke Garden Media Grupe. Dosadašnji "strogi" pristup, smatra ona, valja zahvaliti upraviteljima održavanja zajedničkih prostora i kvartova koji su uglavnom inzistirali na propisanim kulturama i gredicama, no ta će se praksa sve više napuštati u korsit prirodnog oblikovanja površine.
Uglavnom se radi o želji za stvaranjem boljeg okruženja i za prirodu i za ljude, poboljšanju upravljanja oborinskim vodama, hlađenju, poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju buke, jačanju mentalnog zdravlja, smanjenju nasilja i podržavanju urbanog divljeg svijeta, pojašnjava Dubow u članku.
Za privatne vrtove to uglavnom znači odabir lokalnih sorti za sađenje kao i tretman zemlje prirodnim gnojivom i pokrivačem poput trulog lišća te izbjegavanje insekticida kako bi se privukle pčele i drugi vrijedni insekti i bube.
Pomak prema "skoro livadama"
S gore navedenim trendom uspodedno ide i opuštanje travnjaka. Oni će u 2025. godini zapravo postati moderne livade, odnosno vrtovi s puno različitog cvijeća i manje intervencije u njihovu oblikvoanju. Inzistirat će se na trajnicama koje su pogodne za korisne insekte oprašivače, autohtonim travama za odabrano podneblje, a davat će se prednost onima koje su jestive.
Prednost ovakvih vrtova, osim što imaju puno značajnije i veće dobrobiti za ekosustav, je i to što svakako zahtjevaju manje brige. Konkretnije, imaju manju potrebu za vodom ili prilagodbom strani svijeta, ne zahtjevaju puno gnojiva i kompatibilne su s ostalim autohnonim sortama pokraj kojih u vrtu uspiju. U našim bi krajevima to, primjerice, značilo da ćemo u naše vrtove poželjeti dobrodošlicu maslačku iili medvjeđem luku.
Žive ograde
Zimzelena živica dugo je godina bila popularna, a onda su ju zamijenile inox i slične ograde. Čempresi zasađeni uz rubove imanja sve su se rijeđe mogli vidjeti, no taj će se izgubljeni prizor ponovno moći sve češće vidjeti u nadolazećoj godini.
Kako je trend u vrtovima i dvorištima upravo naglasak na bioraznolikosti, neke je vlasnike imanja to nagnalo na razmišljanje o ponovnom postavljanju "žive ograde". Osim što ovakva ograda "čuva privatnost" imanja, može biti dom određenim insektima i bubama iz lokalnog ekosustava.
Neki će možda otići i korak dalje te "ozeleniti" i svoja pročelja, smatra Katie Dubow. Stoga, ako vidite kuću ili zgradu obraslu bršljanom, nemojte odmah zakljuirti da je ispod nekretnina stara desetljećima jer biste se mogli iznenaditi.
Očuvanje vode
Sve češće ljetne suše u brojnim zemljama natjerale su vrtlare da promišljaju i o utjecaju vode na njihov vrt te što mogu učiniti po tom pitanju u budućnosti. Zato će mnogi od njih u nadolazećoj sezoni prednost dati kulturama koje zahjtevaju manje vode poput kaktusa, sukulenata, ukrasnih trava i prerijskih trajnica.
Očuvanje vode nekada je bila povremena briga u srednjoatlantskoj regiji, ali s obzirom na novu nestalniju i ekstremniju klimu, "vrtlarstvo u skladu s vodom" više nije samo zapadnjačka stvar. "Šljunčani vrtovi, vrtovi s pukotinama, dodavanje biljaka otpornih na sušu i drugi pristupi mogu pomoći u stvaranju otpornijeg okruženja za kućno vrtlarenje" objasnili su u svom velikom osvrtu na stranici Pennlive.
Sječa starog, sadnja novog
Krajobrazna arhitektica Erica Jo Shaffer za isti je portal ispričala da u posljednje vrijeme primjećuje mnogo ljudi koji uklanjanju staro drveće iz svojih dvoriša i sa svojih imanja, ali da bi zasadili nove, prilagodljivije sorte. "Stare tise, šimširi i božikovine koje su se godinama i godinama podrezivale zamjenjuju se novim patuljastim biljkama koje neće izrasti prevelike" rekla je Shaffer.
Dodala je i da većina ljudi želi da njihov "svježi izgled" vrta bude šaren i da ga nije potrebno previše održavati pa otuda velika potražnja za kompaktnim i spororastućim vrstama biljaka te da trajnost biljaka postaje jedna od glavnih karakteristika za koju vrtlari pitaju prije odabira sadnice.
AI dolazi u vrtlarstvo
Umjetna inteligencija brzo prodire u razna područja pa niti vrtlarstvo nije iznimka. "To može biti i dobro i loše", kaže za Peennlive Diane Blazek, izvršna direktorica Nacionalnog ureda za vrtlarstvo. "Mnogi ljudi vide umjetno generirane slike stvarno cool biljaka i misle da ih moraju imati, ali se razočaraju kad otkriju da nisu prave", kaže Blazek i dodaje da AI otvara vrata prevarantskim tvrtkama koje pokušaju prodati takve nepostojeće biljke i tako prevariti kupce.
Međutim, AI u vrtlarstvu ima i pozitivne strane jer može, primjerice, smanjiti troškove proizvodnje biljaka pametnim navodnjavanjem i kontrolom temperature. Samo je pitanje vremena, smatra Blazek, kad će AI postarti pristupačan većem broju vrtlara kako bi još kvalitetnije optimizirali gnojivo za tlo, pravilnije zalijevali biljke, ali i pravovremeno orezivali i ubirali plodove.
Jestivo unutar i u posudama
Jestive biljke nisu rezervirane samo za vrtove, već mogu biti i dio interijera, a upravo bi ovaj trend mogao uzeti maha u 2025. godini. Mnogi već sad na svojim prozorskim klupicama drže bosiljak ili mentu, ali nije potrebno ograničiti se na začine.
U lončanicama se mogu uspješno uzgajati papričice, rajčice, krastavci, jagode... mnoge su jestive kulture prigodne za uzgoj u stanovima i zato su odličan odabir za sve one koji nemaju svoj vrt, ali žele se okušati u uzgoju bilja. Posebno je zadovoljstvo uz ručak dodati salatu iz vlastitog vrta, a s ovim pristupom to mogu učiniti i oni bez vrta pa na američkom portalu smatraju da će povrće u teglama sve više dobivati prednost u odnosu na ukrasno cvijeće i zelenilo.
Trendovske biljne boje ove godine?
Prema Garden Media Grupi "biljna boja" za 2025. godinu je plavozelena. "Evocira spokojno plavetnilo karipskih voda, ekspanzivnu slobodu golemog neba i zadivljujuću dubinu virtualnih prostora" objasnila je Dubow zašto ova nijansa obećava i dala primjere biljaka koji dolaze u njoj, a to su plava vlasulja, šarena brunnera, senecio, alium i razne agave.
Voditeljica poslovanja tvrtke s rezanim cvijećem Ball Seed, Joan Mazat smatra da će prigušene boje biti moderne u svježem cvijeću 2025. godini, dok će one svijetle, hrabre i "vesele" biti izbor u buketima rezanog cvijeća s tržnica i u kućnim vrtovima.
Osim biljaka, Institut za boje Pantone proglasio je mocha mousse nijansu za Pantone boju godine 2025. "Ova nježna smeđa nijansa je odraz trenda okretanja prema prema harmoniji, povezanosti i prirodi", objasnila je za američki portal Pennlive Laurie Pressman, potpredsjednica Instituta za boje Pantone.
Budući da ove nijanse u vrtlarstvu nisu popularne jer dolaze najčešće u obliku otpalog lišća i uvenulog bilja, vrtlari koji žele biti u trendu imaju nekoliko izbora među kojima je magnolija Bracken‘s Brown Beauty, šaš sa smeđim oštricama i sorta zvončića od Caramel koralja.
Cvjetanje kućnih biljaka
Naposljetku, u 2025. godini, procvat sobnih biljaka se nastavlja figurativno i doslovno. Dogodine on dolazi s novim osloncem na sorte koje je jednostavnije održavati i koje lakše cvjetaju u interijerima, a ljubitelji trendova u vrtlarstvu ovog će puta poželjeti imarti neke manje dostuone sorte kao što su streptokarpus i kalanhoja, ali i već prisutne orhideje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....