Dizajnerica vrtova i pejzažne arhitekture Margareta Mišić kaže da privatno i poslovno voli isto - prirodu. Ima 41 godinu, majka je troje mališana i živi u Zagrebu.
- Djetinjstvo sam provela u mirnom međimurskom gradu Prelogu, gdje sam završila osnovnu i srednju školu. Nakon toga sam krenula na studij ekonomije u Zagrebu, gdje sam završila MBA. Moj prvi plaćeni posao tijekom studentskih dana bilo je očitavanje plinskih brojila! Iskreno, penjanje beskonačnim stubištima nebodera časno je moglo zamijeniti koji propušteni trening. Veslanje u osmercu obilježilo je moje dvadesete, a ledenjački uspon na jedan od vrhova Himalaje tridesete. Planine me ne puštaju ni danas - govori Mišić, koja se nakon svega navedenog odlučila za krajobraznu arhitekturu.
Pedantnost i želja
- Karijeru sam dugi niz godina gradila u korporacijama, no majčinstvo me potaknulo na promišljanje o poslovima koji će me istinski ispuniti, oplemeniti, dati mi slobodno vrijeme. Trebalo mi je nekoliko mjeseci da od tihog mrmljanja glasno kažem: ‘Upisujem školu za dizajn vrtova!‘. To sam objavila svima, a onda su počela pitanja: ‘Pa tko bi uopće trebao dizajnera vrta? Što će to nekome?‘. To su bili samo neki od komentara koji bi na tren poljuljali moju odluku o promjeni karijere, no samo na tren. Sva sreća - kaže.
Iako se iz dosadašnjih informacija čini tako, Mišić nije slučajno završila u krajobraznoj arhitekturi.
- Kao dijete imala sam dva vrtlarska autoriteta: tatu i baku. Oni su me učili kako preciznim nožićem iščupati sav korov iz travnjaka, kako kositi travu, iako je kratka. Njihova pedantnost i želja da se sve napravi kako treba pomalo su se uvukle i u mene, iako sam u ono vrijeme rado bojkotirala poslove koje su mi davali. Odrasla sam uz Dravu, uz divlju prirodu i pitome, cvjetne vrtove. I danas, kada sam tamo, neosporno mi se budi i vraća osjećaj bezbrižnosti, kao kad sam bila dijete. Zato mi rad u prirodi i s prirodom nije samo posao. To je nešto što mi je poznato i blisko od početka i upravo zato mi daje iskrenu radost - naglašava.
Iako je dosad odradila brojne projekte, Mišić objašnjava da joj je najzahtjevnije bilo dizajnirati okućnice na strmom brijegu. Nivelacije terena uz pomoć zemljanih terasa, bez potpornih zidova, raskošna dječja igrališta s potočićem i jezercima, povezivanje bazena, nogometnog igrališta i parka zavojitom šetnicom, veliki voćnjak sa stazama u kružnoj formi samo su neki od elemenata koji krase i ovaj projekt vrta, na koji je jako ponosna.
Ovaj cvijet podnosi najgore paklene vrućine i cvate do jeseni: Idealan je za balkone koje prži sunce
Više od 2300 biljaka
Sama je okućnica oplemenjena s više od 2300 pažljivo odabranih biljaka.
- Trenutno radim na novom projektu koji mu je sličan po veličini i zahtjevnosti, a upravo takve projekte volim jer najviše testiraju, ali i najviše razvijaju - kaže Margareta Mišić.
Jedan zanimljiv projekt realiziran je u Karlovcu, a riječ je o vrtu koji je od početka bio izuzetno dobro uređen, no vlasnici su ga htjeli u potpunosti promijeniti.
- Okućnica površine 500 četvornih metara nalazi se u Karlovcu na uzvišenju, sa strmim padom prema cesti, što je ujedno bio i najveći izazov u oblikovanju prostora. Pritom sam vodila brigu da padinu učinim privlačnom, dekorativnom i lako održivom. Veliki naglasak stavila sam na dizajn malog japanskog vrta koji sam smjestila u uski prolaz, čime je prostor dobio dinamiku, a ujedno je izbjegnut dojam dugog hodnika. Pozicionirala sam bazen, natkrivenu terasu s kaminom, kao i vanjski jacuzzi. Zanimljiva je i pozicija vanjskog tuša koji je skriven u malom opločenom prolazu iza visokih četinjača - objašnjava.
Što se tiče biljaka, u projektu su korištene različite vrste javora (Acer palmatum, Acer tataricum, Acer monspessulanum), zimzeleni četinari poput borovica i tuja (Juniperus communis, Thuja occidentalis, Thuja orientalis), kao i niski polegli pokrivači tla poput puzajuće borovice ‘Prince of Wales’ (Juniperus horizontalis ‘Prince of Wales’) i pahisandre (Pachysandra terminalis). Od zimzelenih grmova korištene su vrste poput božikovine i kurike (Ilex crenata, Euonymus japonicus), dok sloj teksture i mekoće prostoru daju ukrasne trave i trajnice poput šaševa, seslerije, stipa trave, ofiopogona i hosti (Carex, Sesleria autumnalis, Stipa tenuissima, Ophiopogon japonicus, Hosta fortunei).
- Biljni koncept temelji se na kombinaciji zimzelenih struktura, prozračnih trava, pokrivača tla i pažljivo odabranih formi javora kako bi vrt tijekom cijele godine zadržao elegantan, suvremen i prirodan karakter uz minimalno održavanje - ističe.
Za kraj smo M. Mišić pitali zašto bi netko trebao angažirati krajobraznog arhitekta.
- Objasnit ću na svom primjeru. Iako dizajn vrta mogu napraviti uz pomoć geodetskih podloga i postojećih nacrta, često trebam izaći na teren i pregledati okućnicu kako bih vidjela kakvo je tlo, kakvi su nagibi, pogledi, pristupi, ima li dijelova vrta koji su u potpunoj sjeni ili su potpuno otvoreni. Kada napravim sva mjerenja i prikupim potrebne podatke, izrađujem tlocrt i 3D model na kojem dizajniram prostor za odmor, prostor za različite aktivnosti, za sadnju biljaka i slično. U ovom dijelu rada obavezno proučavam važeće prostorne planove kako bi dizajn bio usklađen s lokalnim propisima o gradnji i uređenju okućnice. Nakon što je dizajn gotov, isporučujem fotorealistične slike novog dizajna vrta (rendere), kao i tehničke nacrte, tlocrtni prikaz dizajna, plan sadnje, plan obrade površina, plan rasvjete te troškovnik. U fazi izvedbe koordiniram sve radove kako bi se projekt uspješno realizirao i bio u skladu s tehničkom dokumentacijom. Usluga dizajnera vrta u Hrvatskoj je u porastu, ali još nije među prvima na listi kada je riječ o uređenju vrta. Ljudi najčešće o vrtu razmišljaju tek na kraju, umjesto da ga od početka vide kao dio projekta. Najveća potražnja za ovakvom uslugom jest u Zagrebu i na obali. Vlasnici vila, kuća za odmor ili objekata u sklopu turističkih projekata spremniji su ulagati i u vanjski prostor. U tim dijelovima Hrvatske već postoji svijest da vrt nije višak, nego dio standarda. Ukratko, ovakva kultura još nije na razini zapadne Europe, ali ide u tom smjeru. I to dosta brzo - zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....