Predivne hortenzije čest su ljetni prizor u našim dvorištima u kojima ih rado sadimo jer njihovi delikatni cvjetići okupljeni u raskošne okruglaste cvatove čine ovo doba godine još ljepšim. U kasno proljeće i rano ljeto, kad je većina ukrasnog grmlja nakon bujne proljetne cvatnje ocvala, naše vrtove krase ružičasti i plavi cvjetovi hortenzija (Hydrangea). Dragocjen su vrtni ukras jer cvatu tijekom cijelog ljeta sve do jeseni. Hortenzije pružaju osjećaj topline i prisnosti.
Najbolje uspijevaju na polusjenovitim i vlažnim mjestima. Na prejakom suncu tužno će se objesiti i cvjetne lopte i lišće. Stoga ih treba posaditi na mjesto koje je dopodne osunčano, a poslijepodne u sjeni. Hortenzije vole humusna, rahla, ravnomjerno vlažna te blago kisela tla. U vrtu hortenzije podnose i najhladnije zime, ali ih je dobro posaditi na zaklonjena mjesta kako bi se njihovi cvjetni pupovi zaštitili od kasnog mraza.
Cijenjene su zbog raskošnih loptastih cvatova čija se boja mijenja ovisno o sastavu i kiselosti tla od plave do ljubičaste, ružičaste i crvene. Samo kod bijelih sorti hortenzija boja ne ovisi o tlu jer su uvijek jednako bijele. U kiselom tlu (pH 4 do 5) cvjetovi će biti plave boje, a u manje kiselom do neutralnom (pH 5,5 do šest) ružičaste i crvene boje.
U našim vrtovima najčešće susrećemo velelisnu hortenziju (Hydrangea macrophylla). To je prekrasni listopadni grm velikih cvjetnih lopti koji naraste do 1,5 metara, a potječe iz Japana. Lijepe su, ali ne tako poznate drvolika hortenzija (Hydrangea arborescens “Annabelle”) te metličasta hortenzija (Hydrangea paniculata “Grandiflora”) koje su bujnih bijelih cvjetova.
Hrastolisna hortenzija (Hydrangea quecifolia) ima bijele cvjetove, ali i dekorativno lišće slično listovima hrasta. Njezino lišće ujesen poprimi crvenu i narančastu boju. Zanimljiva je i hortenzija penjačica (Hydrangea petiolaris) koja se svojim zračnim korjenčićima poput bršljana hvata za podlogu i pokriva zidove kuća.
Hortenzije bujno cvatu ako ih ne orezujemo drastično. To znači da je glavni posao sa škarama odstranjivanje suhih i ocvalih cvjetnih lopti, i to iznad cvjetnih pupova. Ocvale cvjetove možete orezati ujesen nakon cvatnje i tako spriječiti da se uslijed težine snijega polome grane. Ako živite u hladnijim krajevima, pričekajte proljetnu rezidbu jer će tako ocvali cvjetovi štititi cvjetne pupove. Također, treba odstraniti slabe te stare izboje. Orežimo li hortenzije u razini tla, one će cvjetati tek iduće godine. Tako se orezuju samo drvolika i metličasta hortenzija. Gnojimo ih specijalnim gnojivom koje možete kupiti u vrtnim centrima. Umjetni gnoj im ne odgovara.
I kad ne cvatu, hortenzije su lijepe zbog svojih velikih, tamnozelenih listova. Stoga su lijepa pozadina cvjetnim gredicama u kojima raste cvijeće bijelih i svijetlih boja. Hortenzije sadimo u kombinaciji s drugim grmljem, a atraktivne su u velikim skupinama te kao živica. No, jednako je ukrasna i kao sama biljka. U našim rasadnicima i vrtnim centrima možemo već u rano proljeće kupiti hortenzije u punom cvatu. Takve su vrlo atraktivne kao lončanice na balkonu ili terasi. No, nakon cvatnje ipak ih je dobro posaditi u vrt jer izgube svoju ljepotu, a zimi bi se mogle i smrznuti.
Evo nekoliko jednostavnih savjeta kako postići predivan izgled hortenzija i kako ga održati što dulje, neovisno radi li se o svježem cvijeću u vazi ili velikom grmu oko naše okućnice.
Ružičaste hortenzije možete pretvoriti u plave uz malo pomoći znanosti i kemije. Naime, različita pH vrijednost tla uzrokuje promjenu boje ovog cvijeća iz ružičaste u plavu. No, od brojnih vrsta hortenzija samo s velelisnom hortenzijom (lat. hydrangea macrophylla) možete postići taj efekt. Ako želite da vaša biljka bude plave boje potrebna joj je zemlja koja ima pH vrijednost 5.5 i niže. Za ružičaste cvjetove ta vrijednost mora biti iznad 6.5! Za cijelu paletu predivnih plavih, ružičastih i ljubičastih nijansi pH vrijednost tla u koje su zasađene vaše hortenzije mora biti između 5.5 i 6.5. Za postizanje niže pH vrijednosti poslužite se kompostom koji ste pripremili od lišća hrasta, iglica bora ili mljevene kave kako biste dobili kiselije tlo, a kako biste dobili lijepe ružičaste cvjetove iskoristite pepeo drva, mljeveni vapnenac ili gnojiva s visokom razinom fosfora kako biste smanjili kiselost tla. Morate biti uporni i redovito tretirati gornji sloj zemlje oko područja korijena te biti strpljivi jer se promjena boje neće dogoditi preko noći.
Ako primijetite da pojedini dijelovi vaše hortenzije zaprimaju smeđu boju možda ste svoju biljku zasadili na mjesto s previše sunca. Iako ih više ne možete do kasne jeseni preseliti na drugi dio dvorišta, pokušajte barem dodati sloj komposta oko biljaka kako bi tlo bilo vlažno.
Osvježite odrezane cvjetove hortenzije s malo vruće vode. Zagrijte vodu dok ne proključa te prelijte u čašu ili posudu. Potom odrežite stabljike hortenzije na željenu dužinu i stavite ih u vruću vodu na 30 sekundi. Prebacite ih odmah nakon u vazu s vodom sobne temperature i gotovi ste.
Ako primijetite da su cvjetići hortenzije malo klonuli, šokirajte ih potapanjem u toplu vodu na tri-četiri sata. Pomognite si s kojim kamenom iz dvorišta kako biste održali cvijet potopljenim. Naime, hortenzije osim korijenjem crpe vodu i preko latica pa je korisno svaki dan svoj cvjetni buketić malo pošpricati vodom kao bi što dulje izgledao svježe.
Kako biste spriječili razvoj bakterija u svojoj vazi s cvijećem dodajte par kapi sapuna za pranje ruku u vodu prije nego u nju smjestite cvijeće. Mijenjajte vodu svaka dva dana kako bi vam cvijeće što dulje izdržalo.
