U vrijeme kada sve više vrtlara traži način da smanji upotrebu sintetičkih sredstava u vrtu, jedna od najobičnijih samoniklih biljaka ponovno dobiva zasluženu pozornost. Kopriva, koju mnogi doživljavaju kao korov kojeg se treba što prije riješiti, može postati vrijedan saveznik u njezi povrtnjaka, voćnjaka i ukrasnog bilja.
Od nje se pripremaju prirodni pripravci koji se tradicionalno koriste kao tekuće gnojivo, ali i kao pomoć u zaštiti biljaka od pojedinih nametnika. Stručni izvori navode primjenu pripravaka od koprive protiv lisnih uši i grinja, dok se fermentirana kopriva koristi i kao izvor hranjivih tvari za biljke.
Jedna od njezinih prednosti jest i to što je osnovni pripravak vrlo jednostavno napraviti kod kuće – potrebni su tek svježa kopriva, voda, dovoljno velika posuda i malo strpljenja.
Fermentirani pripravak od koprive
Za pripremu fermentiranog pripravka koristi se nadzemni dio biljke. Na približno kilogram svježe koprive potrebno je deset litara vode. Koprivu stavite u dovoljno veliku posudu, prelijte vodom i ostavite da fermentira.
Ovisno o temperaturi i uvjetima, proces može trajati desetak dana ili dulje. Smjesu je dobro redovito promiješati. Kako fermentacija napreduje, tekućina postaje sve tamnija i poprima karakterističan, vrlo intenzivan i neugodan miris.
Jedan od znakova da je proces završen jest prestanak stvaranja pjene odnosno mjehurića. Nakon toga pripravak treba procijediti, a ostatke koprive nije potrebno baciti, mogu završiti na kompostu.
Osnovni omjer od jednog kilograma koprive na deset litara vode navodi se i u stručnom materijalu Sveučilišta u Bologni o prehrani biljaka. Ondje se macerirana kopriva opisuje kao pripravak koji se može koristiti kao gnojivo, ali i u zaštiti od lisnih uši, grinja i pojedinih drugih kukaca.
Važno je, međutim, znati da se koncentrirani fermentirani pripravak ne bi trebao nekritički nanositi izravno na biljke. Prije primjene potrebno ga je razrijediti vodom, a omjer ovisi o namjeni i recepturi koju slijedite. U literaturi se mogu pronaći različite koncentracije – primjerice 1:7, 1:10 ili 1:20 – ovisno o tome koristi li se pripravak za zalijevanje ili prskanje biljaka.
Kod folijarne primjene posebno je važno koristiti dovoljno razrijeđen pripravak kako se listovi ne bi oštetili.
Monty Don otkriva ‘najveći i najvažniji‘ vrtlarski posao za rujan i listopad
Pogledajte video!
Protiv lisnih uši i grinja
Kopriva je posebno zanimljiva kao pomoć u borbi protiv nekih od najčešćih vrtnih nametnika. U stručnim izvorima pripravci od koprive navode se za suzbijanje odnosno odbijanje lisnih uši i grinja.
Macerirana kopriva može se nakon filtriranja nanositi prskalicom na zahvaćene dijelove biljke. Pritom je važno dobro procijediti tekućinu kako sitni ostaci biljke ne bi začepili raspršivač.
Primjenjuje li se pripravak na listovima, najbolje ga je koristiti u hladnijem dijelu dana, a ne na jakom podnevnom suncu. Kao i kod drugih domaćih biljnih pripravaka, dobro je prvo iskušati manju količinu na ograničenom dijelu biljke.
Poseban recept: 224 grama mlade koprive
U stručnoj literaturi pojavljuje se i znatno precizniji recept koji se razlikuje od klasičnog fermentiranog pripravka.
U knjizi Biostimulants for Crop Production and Sustainable Agriculture navodi se pripravak kod kojeg se 224 grama mladih dijelova koprive namače u vodi sedam dana. Nakon toga otopina se procijedi i, prema navedenom izvoru, koristi nerazrijeđena.
Ovaj se pripravak u izvoru posebno spominje u kontekstu celerove muhe, a navodi se i mogućnost njegove primjene na različitim vrstama voća i povrća. Autori ističu da ekstrakt koprive može pomoći u jačanju biljaka i odbijanju kukaca te navode da folijarna primjena može dati bolje rezultate od primjene preko tla.
Zbog toga kopriva nije zanimljiva samo vlasnicima povrtnjaka. Pripravci na njezinoj bazi koriste se i na različitim voćnim vrstama te ukrasnom bilju. Primjerice, komercijalni pripravci na bazi koprive imaju preporučenu primjenu protiv lisnih uši na ružama, ali i na jabukama, šljivama, breskvama, ribizu, orasima, trešnjama, grahu i krumpiru.
Kopriva kao saveznik mrkve
Još je zanimljiviji podatak da koprivu nije nužno pretvoriti u pripravak kako bi bila korisna u vrtu. U stručnoj literaturi spominje se i zajednički uzgoj koprive i mrkve kao način kontrole mrkvine muhe.
Navodi se da biljni ekstrakt koprive može utjecati na razvoj i rast različitih biljaka kada se primjenjuje u omjeru 1:100, ali i mogućnost uzgoja koprive uz mrkvu. Prema citiranim izvorima, ideja je da mrkvina muha napada koprivu i tako smanjuje pritisak na mrkvu.
Drugim riječima, biljka koju bismo na prvi pogled najradije uklonili iz povrtnjaka može se, uz pravilnu primjenu, pretvoriti u korisnog saveznika.
Nije svaki pripravak od koprive isti
Ipak, kod recepata za koprivu važno je razlikovati kratkotrajnu maceraciju od dugotrajno fermentiranog pripravka. To nije samo pitanje naziva: trajanje namakanja mijenja svojstva i način na koji se dobivena tekućina koristi.
Fermentirani pripravak prije primjene uglavnom se razrjeđuje, dok se neki kratkotrajno macerirani pripravci koriste drukčije. Zato nije dobro pretpostaviti da se svaki „čaj od koprive” može koristiti u istoj koncentraciji.
Ne bacajte otpale i oštećene jabuke, vrtlarica Marija zna što s njima
Jednako tako, više pripravka ne znači i bolji rezultat. Prejaka otopina može oštetiti osjetljivo lišće, osobito ako se nanese tijekom jakog sunca. Upravo zato treba se pridržavati recepture prema kojoj je određeni pripravak napravljen i načina primjene koji joj odgovara.
Ono što je nekada bio gotovo zaboravljen vrtlarski recept danas ponovno privlači pozornost – i to s razlogom. Kopriva je lako dostupna, od nje se jednostavno priprema tekuće gnojivo, a različiti ekstrakti i macerati mogu imati mjesto i u zaštiti biljaka od pojedinih štetnika. Umjesto da je promatramo samo kao neugodan korov, možda joj vrijedi ostaviti malo mjesta u vrtu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....